UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

ZA KOGA ĆETE GLASATI

Što novi gradonačelnik/ca Zagreba nudi umirovljenicima

 

     Sliže nam se lokalni izbori, a time i nadanja brojnih naših umirovljenika i starijih osoba da će im se poboljšati socijalni i društveni status. S obzirom da je nemoguće u našem mjesečniku obu­hvatiti sve gradove i kandidate za gra- donačelnika/cu, odlučili smo provjeriti što će novoga umirovljenicima i starijim osobama ponuditi kandidati koji prema anketama imaju najveće šanse da posta­nu novi gradonačelnik/ca Zagreba, našeg najvećeg i najbogatijeg grada.

I dok najveću stopu izloženosti siromaš­tvu u Europskoj uniji imaju djeca, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU u kojoj su najugroženije starije osobe, i to osobito žene. Razlog tomu je visina mirovina, koja predstavlja glavni izvor dohotka za umirovljenike. Dovoljno je reći da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći u Hrvatskoj iznosi 36,7 posto, te je nakon Irske najniži u Uniji. Stopa rizika siromaštva narasla je za osobe starije od 65 godina na 30,1 posto, dok ta stopa za samce iznosi 50,3 posto. Linija siromaštva iznosi2.710 kuna, a 61 posto ili preko 700 tisuća hrvat­skih umirovljenika ima mirovinu manju od tog iznosa.

      U gradu Zagrebu svaki peti stanov­nik je stariji od 65 godina, a osim niskih prihoda, starije građane more i problemi poput nedostatka smještaja u domovima za starije osobe, nepostojanje hospicija. Zbog toga smo kandidate za novog gra- donačelnika/cuZagreba upitali imaju li u svom programu i planovima ikakve namjere rješavati te probleme i kako misle pomoći toj populaciji ako osvoje vlast. Upitali smo i hoće li pojačati postojeći socijalni program Grada Zagreba, mijenjati ga, nadopunja­vati, kao i što umirovljenici i starije osobe mogu očekivati ako baš oni osvoje vlast.

Odgovore kandidata nismo mijenjali ili skraćivali, već vam ih donosimo u obujmu i obliku kako smo ih originalno dobili, i to redoslijedom kandidata/kinja koji prema anketama imaju najveće šanse da osvoje vlast.

 

Tomislav Tomašević (Možemo! - politička platforma):

Proširit ćemo prava i uvesti transparentniji sustav

     Kao stranka zelene-ljevice itekako smo osjetljivi na socijalna prava, poglavito onih koji su najranjiviji i žive ispod ili na rubu siromaštva. U našem programu jasno smo naglasili da ćemo izgraditi dodatne smještajne kapacitete za starije osobe uk­ljučujući i domove, ali i raditi na deinstitucionalizaciji skrbi za starije osobe. Također ćemo usmjeriti i rad sustava civilne zaštite kao i brojnih udruga na proaktivniju pomoć starijim osobama. Sada stečena socijalna prava ne mislimo smanjivati, nego ih, dapače, unaprijediti.

     Uvest ćemo transparentan i kvalitetan sustav socijalnih naknada prilagođen potrebama svih stanovnika, a posebno socijalno ugro­ženih skupina. Pri kreiranju programa i mjera, postojeće naknade (npr. za javni prijevoz, pomoć korisnicama i korisnicima doplatka i osobne invalidnine, pomoć umirovljenicima, podmirenje troškova stanovanja) učinit ćemo adekvatnijima te ćemo ih efikasnijim upravljanjem proširiti i na one skupine koje su u trenutnom modelu isključene unatoč tome što jesu socijalno ugrožene.

Osnivanje Centra za pružanje usluga

     Promijenit ćemo i sustav pružanja socijalnih usluga. Poseb­nu pozornost dat ćemo izvaninstitucionalnim oblicima pružanja usluga, koje ćemo unaprijediti osnivanjem Centra za pružanje usluga u zajednici. Centar će zajedno s pružateljima usluga or­ganizirati učinkovitu mrežu usluga na području grada Zagreba za sve koji uz te usluge mogu nastaviti živjeti u vlastitom domu. Osnivanje Centra pratit će direktno širenje programa pomoći u kući. Istodobno ćemo povećati kapacitete za smještaj i život kori­snica i korisnika kojima skrb nije potrebna ili ju je moguće pružiti u vlastitom domu i to sljedećim mjerama:

- uspostavom mreže dnevnih centara u domovima za starije osobe i u domovima zdravlja koji će pružati usluge boravka, mo­gućnost druženja i primarnih zdravstvenih pregleda;

-izgradnjom novih domova za starije osobe i proširenjem kapaciteta palijativne skrbi, uz prioritet onih gradskih četvrti u kojima ne postoje javni domovi;

-Osiguranjem pomoći u kući za starije sugrađane/ke;

-Integriranjem principa univerzalnog dizajna i pristupačnosti u sve stambene objekte kako bi bili prilagođeni i osobama starije životne dobi i osobama s invaliditetom;

-Urbanističkim planiranjem naselja koja će biti prilagođena sadržajima i infrastrukturom za osobe starije životne dobi i što duži ostanak van institucionalnog smještaja (u svojim domovima uz potporu).

     Konačno, razvijat ćemo inovativne programe međugeneracijske solidarnosti, te programe reaktiviranja osoba starije životne dobi koji svojim znanjima, iskustvom i vještinama mogu doprinijeti razvoju zajednice, te pomoći mladima koji ulaze u tržište rada.

Više o našem programu pogledajte na (dio oko umirovljenika je pod poglavljem Socijalne politike): https://zagreb.mozemo.hr/

 

 

Davor Filipović (HDZ): Posebna skrb o siromašnima

     Svjesni smo izazova s kojima se suočavaju naši stariji su­građani. Vrijeme pandemije i potresa velik je izazov za njihovo zdravlje te otežava njihove ma­terijalne uvjete. Nitko od njih ne treba strahovati, jer će nova grad­ska uprava na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom brižno skrbiti o starijim sugrađanima koji zaslužuju posebnu skrb društva.

     Kako bismo ažurno pratili po­trebe starijih sugrađana, oformit ćemo Savjet za osobe starije dobi, koji će biti podrška gradonačelniku u donošenju odluka koje trebaju unaprijediti položaj starijih sugrađana. Zadržat ćemo postojeću razinu i dodatno unaprijediti socijalna prava građana treće životne dobi radi njihova boljeg materijalnog statusa i kvalitete života. U suradnji i sinergiji s državom, osigurat ćemo im najvišu moguću razinu zdravstvene i socijalne skrbi. Izradit ćemo novi strateški

 

 

dokument skrbi za starije osobe u kojem ćemo definirati pojedine ciljeve kojima ćemo poboljšati položaj starijih osoba.    Brinut ćemo se za dostupnost izvaninstitucijskih oblika skrbi poput pomoći u kući, halo pomoći, organiziranih dnevnih aktivnosti i dnevnog boravka te po potrebi i usluge smještaja. Osobama treće dobi omogućit će se što duži život u vlastitom domu, a smještaj u insti­tuciju primjenjivat će se samo kada drugi oblici skrbi nisu dostatni.

Dostava obroka kući

     U planu nam je poticati programe koji pridonose zdravijem i aktivnijem starenju te raditi na dostupnijem javnom prijevozu. Proširit ćemo i unaprijediti mrežu gerontoloških centara za pove­ćanje kapaciteta sukladno gradskim potrebama te osnovati centre za pomoć u kući u svim gradskim četvrtima radi boljeg životnog standarda i lakšeg života starijih sugrađana. Unaprijedit ćemo usluge dostave obroka i gerontodomaćice i uvesti uslugu prijevoza putem sigurnog i pouzdanog vozača. Radit ćemo na izgradnji usta­nove za palijativnu skrb, hospicija, u Zagrebu kako bismo osigurali 24-satnu kvalitetnu skrb za ranjive skupine. Najvažnije u idućem razdoblju je spriječiti siromaštvo i socijalno isključivanje starijih sugrađana i u tome očekujem široku podršku svih dionika u druš­tvu, jer stariji građani trebaju kvalitetnije i dostojanstveno živjeti.

 

 

Joško Klisović (SDP):

Povećati smještajne kapacitete za starije osobe

     Grad Zagreb, kao i većina europskih gradova, poka­zuje ubrzani proces sta­renja stanovništva i prema svim demografskim pokazateljima ubraja se u gradove s visokim udjelom starijeg stanovništva, a očekuje se i nadalje nastavak ovog trenda. Procjenjuje se da je trenutni udio osoba starijih od 65 godina oko 18 posto, a posebno je izražen porast stanovnika u dubo­koj starosti, koji se može pripisati napretku medicine i promjeni u načinu života većeg broja ljudi. Demografski, socijalni, zdravstveni, ekonomski i drugi pokazatelji značajni za kvalitetu života starijih građana i njihovih obitelji, bit će temeljni orijentir za planiranje programskih mjera, prava i socijalnih usluga za mene i moj tim kad postanem gradonačelnik.

Povećanje mirovina

     Postojeći sustav brige za starije građane uglavnom je vezan za područje socijalne zaštite kroz novčana i materijalna davanja za umirovljenike i starije građane s nedostatnim prihodima, kroz održavanje i unapređivanje smještajnih kapaciteta, kao i druge aktivnosti za poboljšanje kvalitete života ove populacije. Većina ovih pomoći predstavlja nadogradnju onoga što zakonski osigu­rava država kroz sustav socijalne skrbi. Naši zastupnici u Gradskoj skupštini   Zagreba aktivno su sudjelovali u predlaganju i prihvaćanju svih odluka koje su bile usmjerene na poboljšanje položaja naših starijih građana, osobito onih koji su izloženi rizicima siromaštva i socijalne isključenosti.

     Mjere gospodarskog i cjelokupnog razvoja Grada Zagreba koje planiramo pokrenuti osiguravat će kvalitetne uvjete života za obitelji starijih osoba, povećanje mirovina budućih umirovljenika, kao i mogućnost njihovog sudjelovanja na tržištu rada i nakon ostvari­vanja prava na mirovinu. Projekte u području srebrne i cirkularne ekonomije vidim kao dobru priliku za naš Grad i njegove građane.

     Grad Zagreb, s obzirom na poseban status grada i županije, ima mogućnosti i obveze osiguravati dostatnost i dostupnost smještajnih kapaciteta u skladu s europskim standardima, koji podrazumijevaju da je optimalno osigurati smještajni kapacitet za 5 posto populacije starije od 65 godina. Svakako ću se zalagati da taj kapacitet prije svega osigurava Grad na način da iskoristi neke postojeće prostorne kapacitete i izgradi nove vlastitim sred­stvima. No, potrebno je ispitati i mogućnosti suradnje s privatnim partnerima u izgradnji novih kapaciteta.

Palijativna skrb i hospiciji

     Prije svega, zalagat ću se za pristup izgradnje i uređenja manjih jedinica, što sličnijih obiteljskom okruženju. Vodit ću se idejom da našim starijim sugrađanima omogućimo što dulji boravak u vlastitim domovima, a to se može ostvariti jedino tako da se osiguraju sve potrebne usluge u kući, dostupne većini po cijeni i sadržaju. Prije svega nedostaju socijalno-zdravstvene usluge, za čije sustavno rješenje ne postoje zakonske pretpostavke. No, s obzirom na veliki porast upravo takvih potreba u populaciji starijih osoba i osoba s invaliditetom, tražit ćemo sustavna rješenja za razvoj ovih usluga u postojećoj mreži institucija i organizacija. Jedan od prioriteta bit će rješavanje palijativne skrbi i hospicija.

     Kao gradonačelnik Zagreba sigurno ću inzistirati na tome da s nadležnim ministarstvom za poslove socijalne politike, konačno riješimo status i politiku djelovanja postojećih deset javnih domova, kao i na završetku započetog postupka prijenosa vlasničkih prava nad objektima u kojima se pružaju ove usluge na Grad Zagreb. Taj proces su podržavale sve umirovljeničke udruge, a koalicijska Vlada, u kojoj sam i sam sudjelovao, dovela ga je do zakonskog prijedloga. Uvjeren sam da ću biti gradonačelnik koji će osigurati kvalitetno uređene i moderno opremljene sve smještajne kapa­citete za naše starije sugrađane.

 

 

Vesna Škare Ožbolt (Nezavisna kandidatkinja): Zagrebačka kartica i transgeneracijski projekti

     Usvom Programu za razvoj Grada Zagreba, koji sam od svih kandidata prva objavila, jasno sam rekla da se namjeravam brinuti za umirovljenike i ostale osobe koje spadaju u socijalno osjetljive kategorije društva. Način na koji se treba pomoći našim sugrađanima je kroz soci­jalne subvencije i promoviranje njihove uključenosti u društvene, kulturne i sportske aktivnosti Grada Zagreba, naravno prilagođene za tu populaciju. Ne smijemo dopu­stiti nastavak sadašnje situacije gdje su ti građani zaboravljeni, napušteni, marginalizirani i prepušteni sami sebi. Oni su stvarali naš Grad, stvorili su nas mlade i mi imamo dužnost pomoći im te što je više moguće, olakšati njihov život.

Kartica kao Xica

     Namjeravam pojačati i nadopuniti socijalni program Grada Zagreba. Već sam ranije najavila uvođenje Zagrebačke kartice za građane Zagreba treće životne dobi koju bi dobio svaki umirovlje­nik koji ima slabija socijalna primanja.    Zagrebački umirovljenici bi iz gradskog proračuna mjesečno na karticu dobili 500 kuna koje će moći taj mjesec koristiti na kulturu, sport i usluge zagrebačkih obrtnika kao i na dio troškova komunalnih usluga unutar Grada Zagreba. S obzirom na to da se niske mirovine kreću oko 2.000 kuna, tim građanima bi mnogo značila ovakva vrsta subvencije.

     Nadalje, sa svojim timom radim na mogućnosti proširenja ove ideje u vidu partnerstva Grada Zagreba i pojedinih restorana na području Grada Zagreba u kojima bi se ova kartica mogla koristiti za subvencioniranje gableca i jela za umirovljenike. Tako bi se mogla koristila kao određena vrsta „studentske Xice" za starije. Kao što sam rekla, to su sve ideje na kojima još treba raditi kako bi se što više poboljšala pozicija starijih osoba u Gradu. Osim toga, razmišljam i sa svojim timom o ideji transgeneracijskih projekata između starije i mlađe populacije, gdje bi oni zajedno rješavali ili ukazivali na neke probleme, svako iz svojih pozicija i tako bi mladi dobili vodstvo i mudrost od starijih, a starije generacije energiju i inovativne ideje mladih. Zagreb treba postati mjesto zajedništva svih generacija, gdje će se jačati solidarnost među sugrađanima i briga s uključenosti za starije građane.

Vratiti umirovljenicima važnost

     Umirovljenici i starije osobe će u meni imati gradonačelnicu koja ih sluša i razumije njihove potrebe i poziciju. Imat će sigurnost preko mojih socijalnih programa koje namjeravam poboljšati i proširiti. Uključivanjem u društvene aktivnosti namjeravam im dati nešto što nijedna vlast do sad nije napravila. To je svrha, osjećaj važnosti i poštovanja. Oni su kreatori naših života i našega Grada i ne smiju biti zapostavljeni i marginalizirani. Imaju mudrost koju su stekli kroz životno iskustvo i koje mogu i trebaju prenijeti mlađim generacijama. Tako će Grad postati uključiv, smanjit će se jaz nerazu­mijevanja starijih i mlađih generacija i treba težiti jednom sveopćoj transgeneracijskoj sinergiji, gdje će mladi sa svojom energijom i novim idejama obogatiti i lakše ostvarivati projekte, a stari će sa svojom mudrošću i iskustvom raditi uz mlade, ukazivati im neka rješenja i ideje za koje su oni učeni i koje oni imaju. Zato vjerujem u savez mladih, srednjih i starih generacija, jer iako na mladima svijet ostaje, bez starijih, tog svijeta ne bi niti bilo.

 

Jelena Pavičević Vukičević (BM365): Unaprijediti već dobro uhodani sustav

     Podaci koje ste iznijeli u vašem upitu alarm su usmjeren prema do­nositeljima javnih politika u području mirovinskog osigu­ranja. Ali, kao društvo, na svim razinama, dužni smo brinuti o slabijima i nemoćnima. Vodeći se time te imajući na umu po­trebe svojih sugrađana, Grad Zagreb je u 20 godina razvio lokalne modele socijalne za­štite, kao nadopunu državnog sustava socijalne skrbi, koji su

 

usmjereni socijalno ugroženim građanima našeg grada s ciljem zadovoljavanja njihovih egzistencijalnih potreba, posebice starijih osoba, te stvaranjem mogućnosti za njihovu bolju kvalitetu života, smanjenja socijalne isključenosti i nejednakosti u društvu.

Strategije već postoje

     Unatoč raznovrsnim socijalnim programima, novčanim potporama i socijalnim uslugama Grada Zagreba usmjerenim prema starijim osobama, te iako su zagrebački umirovljenici korisnici imali nešto više mirovine u odnosu na nacionalni prosjek, težnja svake javne politike mora biti, i naše jest, da bude bolja, uspješnija i obuhvatnija. Nažalost, moramo biti svjesni da su krizne situacije u 2020. nastavljene i u ovoj godini, izazvane pandemijom i potresima, dodatno opte­retile u socijalnom, zdravstvenom i ekonomskom smislu osobe koje su u najvećem riziku od siromaštva, a pritom mislim na osobe starije životne dobi.

     Svjesni ozbiljnosti i težine problema izradili smo Za­grebačku strategiju borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2025., koja je već u ožujku ove godine i usvojena. Istovremeno smo predlo­žili povećanje cenzusa za ostvarivanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima sa 1.500 na 1.700 kuna te smo samo ovom izmjenom Odluke o socijalnoj skrbi osigurali dodatnu financijsku potporu od 2.400,00 kn godišnje za još 5.500 umirovljenika.

Trećina novca starijim osobama

     Kako bi svojim starijim sugrađanima stvorili preduvje­te za dostojanstvenu starost osiguravajući usluge koje će utjecati na kvalitetniji život, Grad Zagreb je prvi u Hrvatskoj izradio sveobuhvatnu strategiju za starije koja je usvojena u lipnju prošle godine pod nazivom Zagrebačka strategija za unapređenje kvalitete života osoba starije životne dobi za razdoblje od 2020. do 2024. Provedbom aktivnosti za­danih mjera u ovim dokumentima osiguravat će se uvjeti za sprečavanje nastanka novih kategorija siromašnih kao i smanjenja njihova broja, razvijanjem sustava praćenja, istraživanja potreba, novim mjerama i aktivnostima postići ćemo višu razinu kvalitete socijalnih usluga, a time i podići kvalitetu života građana.

    Tijekom proteklih 20 godina razvili smo brojna prava, usluge i aktivnosti namijenjene osobama starije životne dobi, a osluškujući potrebe građana, kontinuirano ih nasto­jimo unaprijediti. Kada govorimo o socijalnom programu Grada Zagreba moram istaknuti da imamo znatno veći broj socijalnih naknada za starije građane, umirovljenike i građane u riziku od siromaštva od ostalih gradova, ukupno čak 29 programa/naknada. U prilog tome govori i činjenica da financijski udio socijalnih programa iznosi 13 posto u proračunu Grada Zagreba, a više od 1/3 financijskih sred­stava na poziciji Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, oko 150 milijuna kuna, odnosi se na one usmjerene prema starijim sugrađanima.

     U kontekstu zadovoljavanja egzistencijalnih potreba starijih osoba, pored već povećanog cenzusa za ostvarivanje prava na novčanu pomoć umirovljenicima, proširit ćemo obuhvat korisnika prava na naknadu za troškove stanovanja na starije osobe koje žive same ili u staračkom kućanstvu. Na taj način osiguravat ćemo redovitost u podmirenju režijskih troškova bez strepnje naših starijih sugrađana na ovrhu.

Puna šaka prava

     Grad Zagreb će i dalje preventivno djelovati na poslje­dice gospodarske krize uzrokovane pandemijom COVID-19 kao i na smanjenje siromaštva u Gradu Zagrebu, stoga će unaprjeđivati i proširiti mrežu prilagođenih i dostupnih socijalnih usluga. Kontinuiranim istraživanjima potreba građana Grada Zagreba putem kvantitativnih i kvalitativ­nih metoda utvrđivat će se koje su potrebe i teškoće po­jedinih skupina umirovljenika i osoba u visokom riziku od siromaštva. Na temelju rezultata istraživanja Grad Zagreb će djelovati izravno, mjerama i aktivnostima usmjerenim ranjivim skupinama. Posebna pažnja posvetit će se pre­poznavanju i povezivanju unutar sustava, kao i razvijanju partnerstva s drugima sustavima u svrhu pravovremenog i učinkovitog rješavanja konkretnih situacija.

     Ono što nisam posebno istaknula, a važno je naglasiti da ćemo osigurati redovito ostvarivanje svih dosadašnjih prava socijalne skrbi. Navela sam već pravo na novčanu pomoć umirovljenicima čiji mjesečni prihod ne prelazi 1.700 kuna, a koji ujedno ostvaruju i novčanu pomoć za plaćanje premije dopunskog zdravstvenog osiguranja te dodatnu novčanu pomoć prigodom Uskrsa i Božića. Ovdje moram spomenuti kako pravo mogu ostvariti i oni umirovljenici kojima nakon ovrhe prihodi ne prelaze navedeni cenzus. S višim cenzusom obuhvatit ćemo oko 12.000 korisnika mirovine. Oni umirovljenici koji su u potrebi za pomoći u kući, mogu ostvariti pravo na dostavu ručka i uslugu ge- rontodomaćice ukoliko im prihod ne prelazi 2.400 kuna, a što je iznad propisanog državnog standarda. Starijim sugrađanima koji su smješteni u domovima za starije oso­be osiguravamo 200 kuna mjesečno novčane pomoći za osobne potrebe tzv. džeparac.

Uspjeh gerontoloških centara

     Korisnicima doplatka za pomoć i njegu te korisnicima osobne invalidnine mjesečno osiguravamo novčanu pomoć u iznosu 100 kuna ili 200 kuna, ovisno o visini pomoći koju su ostvarili temeljem Zakona o socijalnoj skrbi. Ne smijemo zaboraviti i dostupnost javnog gradskog prijevoza kojeg kroz pravo na besplatnu godišnju pokaznu kartu ZET-a ostvaruje oko 45.000 umirovljenika s mirovinom do 3.200 kunu odnosno starije osobe koje nisu korisnici mirovine.

     Pored osiguravanja smještajnih kapaciteta u 11 domo­va za starije osobe za 4.000 korisnika, moram spomenuti izuzetne uspjehe u razvoju izvaninstitucijskih usluga za starije sugrađane koji žele što je duže moguće živjeti u vlastitom domu. Širokom lepezom usluga kroz geronto- loške centre Grada Zagreba od 2004. nastojimo očuvati njihovu funkcionalnu samostalnost. Naše programe be­splatno je koristilo više od 7.000 starijih osoba godišnje.    Kažem koristilo, nažalost, epidemija nas je onemogućila u 2020. pa i u počecima ove godine, da nastavimo s našim aktivnostima, ali to nikako ne znači da nismo uključeni u skrb naših starijih sugrađana.

     Kada govorimo o vremenu ispred nas, koje će biti još dugo obilježeno kriznim situacijama, osigurat će se pomoć i podrška građanima te provedba programa zdravstvenih nadstandarda u promicanju zdravlja i edukaciji, prevenciji i ranoj dijagnostici bolesti te liječenju i medicinskoj reha­bilitaciji, kao i stručna podrška korisnicima prava socijalne skrbi koja osigurava Grad Zagreb te poticanje poslodavaca za zapošljavanje teže zapošljivih osoba kojima prijeti siro­maštvo i socijalna isključenost.

Izgradnja novih domova za starije

     U sljedećem četverogodišnjem razdoblju u programima za umirovljenike, posebno ćemo voditi računa o izgradnji domova za starije osobe. Izgradit će se dva doma za starije i pripremiti dokumentacija za početak gradnje trećeg, svi sa specijaliziranim odjelima za oboljele od demencije. Za one starije sugrađane koji imaju potrebu za intenzivnom skrbi, a koji niti uz pomoć zakonskih obveznika uzdržavanja nisu u mogućnosti u cijelosti podmiriti troškove smještaja u privatnim domovima za starije osobe, sufinancirat ćemo smještaj. Dat ćemo prioritet osobama starijim od 65 godina u zdravstvenoj zaštiti, odnosno, prioritet kod liječničkih pregleda i operativnih zahvata.

     Nastavit ćemo dosadašnju praksu praktične i stručne podrške starijim osobama u svrhu življenja u vlastitom domu razvojem socijalnih usluga u širem smislu za starije osobe - gerontoservisa (pomoć kućnog majstora, frizer, pediker). Kao što sam ranije istaknula, za nadogradnju i unapređenje socijalnog programa Grada Zagreba uvijek ima prostora. Tijekom ove godine pristupit će se i izradi novog Socijalnog plana Grada Zagreba, a u izradi novog dokumenta aktivnu ulogu imat će upravo organizacije ci­vilnog društva koje programski djeluju u području osoba starije životne dobi. Vizija donošenja ovog dokumenta je stvaranje grada po mjeri svakog građanina koji osigurava kvalitetu života uvažavajući načela pravednosti, jednakosti i poštivanja ljudskih prava, a socijalne usluge su pravovre­mene, ciljane i dostupne svima.

 

Miroslav Škoro (Domovinski pokret):

Fokus na samce

     Glavni fokus Domovin­skog pokreta za umi­rovljeničku populaciju u Zagrebu jest osnaživanje sustava gerontodomaćica, jer tu prebiva puno ljudi starije životne dobi koji žive sami i o kojima se nema tko brinuti. Na taj način ćemo osnažiti i uspostaviti sustav podrške oso­bama starije životne dobi koje nisu u mogućnosti ostvariti smještaj u domu za umirov­ljenike ili još uvijek nemaju potrebu za tim, ali im je potrebna pomoć u obavljanju određenih svakodnevnih životnih aktivnosti, kao što su osobna higijena, kupovina, priprema i serviranje hrane, pomoć pri kretanju i korištenju ortopedskih pomagala, održavanje čistoće doma, odlazak kod liječnika, briga o redovitom uzimanju lijekova, odlazak u banku i trgo­vinu, na poštu, odlazak u šetnju, na misu, rekreacijsku aktivnost, kulturni događaj.

     Nadalje, naš plan je u srednjoročnom razdoblju od dvije do četiri godine, uspostaviti kvalitetnu i održivu javnu, ali i privatnu mrežu domova za umirovljenike i starije osobe u gradu Zagrebu s potrebnim kapacitetima, kako bi se u javnim domovima za umirovljenike izbjeglo višegodišnje čekanje (5-10 godina) na ostvarivanje prava na smještaj.

     Također treba pojačati sustav socijalne skrbi u segmentu brige o osobama starije životne dobi, a potrebno je umre­žavanje i suradnja lokalne samouprave Grada Zagreba sa sustavom socijalne skrbi radi lakšeg detektiranja osoba starije životne dobi kojima je potrebna skrb, uz pružanje adekvatnih informacija o takvim osobama.