UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

NOVO USKLAĐIVANJE MIROVINA

Glatka odbijenica ministra Aladrovića

     Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći jedan je od glavnih pokazatelja koliko je nekom društvu ili državi stalo do svojih umirovljenika. U većini europskih zemalja udjel se uglavnom kreće između 50 i 60 posto, kao npr. u nama susjednoj Sloveniji ili Srbiji. No, Hrvatska je po tom pitanju otišla u duboki ponor. Prosječna mirovina iz kolovoza od 2.641 kune iznosi tek 37,1 posto prosječne neto plaće od 7.118 kuna. Prije posljednjeg usklađivanja udjel je bio još niži, tek 35,99 posto.

     Za usporedbu, prema podacima HZ- MO-a, od 1953. do 1985. godine taj udjel u Hrvatskoj kretao se između 53,4 posto i 66,4 posto, da bi 1990. godine skočio na za danas nestvarnih 75,3 posto. No, godine sustavne nebrige za umirovljenike strovalile su taj udjel na današnje brojke, te uz Irsku tovarimo na samom dnu Europske unije po takvoj relativnoj vrijednosti mirovine. No, za razliku od nas, prosječna irska mirovina iznosi 1.000 eura, pa se s tim, naravno, može lagodno živjeti u starosti.      Tako da Hrvatska i prebogata Irska nisu za usporedbu.

Kako bi se spriječilo opadanje udjela, Sindikat i Matica umirovljenika posljednjih godinu dana na sjednicama Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe su od Vlade tražile hitnu promjenu formule za usklađivanje mirovina, na način da se mirovine umjesto dosadašnjih 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća povećavaju u stopostotnom rastu povoljnijeg indeksa. S obzirom da nije bilo odgovora, u svibnju je poslana i službena inicijativa Vladi s tim zahtjevom.

Inflacija veća od rasta

     No, u međuvremenu je udjel pao na spomenutih 35,99 posto, a troškovi živo­ta zbog inflacije izrazito porasli nakon 1. srpnja i posljednjeg usklađivanja mirovina. Cijene su u rujnu ove godine bile za 3,3 posto veće nego u rujnu prošle godine, a gledajući hranu u istom razdoblju, kruh i žitarice skuplji su 3,7 posto, mlijeko, sir i jaja 4,3 posto, a ulje i masti 18,5 posto. Plin je poskupio 11,9 posto, a struja 3,3 posto. Žive li naši umirovljenici bolje sad ili prije godinu dana bespredmetno je raspravljati, jer kad se zbroji i posljednje usklađivanje od 2,46 posto, i ono prethodno od 0,56 posto, rast cijena bio je veći od rasta miro­vina, tako da samohvala premijera i resor­nog ministra o „rekordnom" posljednjem usklađivanju neće nahraniti sve gladnija umirovljenička usta.

     Zbog sustavnog osiromašivanja umirov­ljenika SUH i MUH 29. rujna 2021. poslali su novu inicijativu, s unaprijeđenom formulom usklađivanja, u kojem se najviše misli na one najugroženije, dakle umirovljenike s najnižim mirovinama. Zato je zatraženo da se ubuduće svima koji primaju do 2.000 kuna mirovine ona usklađuje prema indeksu od 120 posto rasta plaća ili cijena, a onima koji primaju od 2.000 kuna do 4.000 kuna da se usklađuje za 110 posto.

     Čak 414 tisuća umirovljenika prima mirovine niže od 2.000 kuna, a još 550 tisuća između 2.000 i 4.000 kuna, pa bi se povoljnijim usklađivanjem pokrilo preko 78 posto umirovljenika. Svi ostali bi ubuduće imali usklađivanje u stopostotnom iznosu. Provedbom ove inicijative, nakon desetljeća pada udjela mirovina u plaći, blago bi se preokrenuo proces, i za desetak godina došlo bi se do udjela od 40 posto, što je i dalje jako loše u usporedbi s većinom zemalja EU ili okruženja.

     U EU nije nikakva novost da se umirov­ljenici s nižim mirovinama dodatno „nagra­đuju", pa su tako u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj ti modeli ugrađeni u zakone, a u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj posljed­njih godina najsiromašniji umirovljenici dobivaju povišice mimo usklađivanja. U Hrvatskoj se takvo nešto dogodilo 2019. godine kada je najniža mirovina povećana za 3,13 posto, ili prosječno niti 50 kuna, što je malo i nedovoljno.

Vlado, imaj milosti

     Nakon zadnje inicijative na SUH-ovu adresu vrlo brzo, 12. listopada, stigao je odgovor iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kojeg potpisuje ministar Aladrović. I to negativan. U njemu piše kako u slučaju većeg rasta cijena od rasta plaća postoji mogućnost nastupa recesije te da proračun možda ne bi bio u mogućnosti osigurati potrebna sredstva za usklađivanje. Ovo relativno „možda" posebno boli.

     A na zahtjev SUH-a i MUH-a o različitoj formuli usklađivanja u odgovoru se ističe da bi „predloženi model doveo do naruša­vanja načela uzajamnosti u mirovinskom sustavu generacijske solidarnosti kojim se uspostavlja ovisnost visine mirovine o dužini mirovinskog staža i visini ostvarenih plaća".

     Vrijedno su u ministarstvu izračuna­li da bi zahtjev SUH-a i MUH-a od 2022. do 2030. godine ukupno stajao državni proračun 16,366 milijardi kuna, a šlag na kraju je i pozivanje na podatak da 168.588 korisnika koji imaju 40 i više godina staža prima mirovinu u prosječnom iznosu od 4.302 kune, te je njihov udjel u prosječnoj plaći 61,07 posto. Možemo samo reći, blago onima koji su nakupili toliko godina staža, jer mnogi nisu imali niti će imati sreće biti stalno zaposleni cijeli radni vijek.

Sitno poniženje

     Izdvajati određenu manju skupinu umi­rovljenika i navoditi je kao primjer visokog udjela u plaći je pljuska zdravom razumu većine umirovljenika koji primaju puno niže mirovine, primjerice 214 tisuća obiteljskih umirovljenika koji primaju 2.143 kune ili 271 tisuću umirovljenika s najnižom miro­vinom koji primaju u prosjeku 1.782 kune (udjel u plaći samo 25 posto!). Potonjima će Vlada u 2023. te 2025. godini, dakle dvaput jednokratno, povisiti mirovine za 1,5 posto, mimo redovnog usklađivanja, što je smiješno malo.

     Ni ovu Vladu očito ne smeta puno što smo na samom dnu EU po udjelu mirovine u plaći, i što ta brojka može ići samo dolje sadašnjom formulom. Problem se očito na­stavlja gurati pod tepih i ne misli se uopće riješiti, što pokazuje jednu veliku socijalnu neosjetljivost vladajućih.

Igor Knežević