UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

AGOSTINO SICILIANO, GENERALNI TAJNIK FERPA-E

Preko užasa pandemije do socijalnije i bolje Europe

 

    Agostino Siciliano rođen je 1950, godine, Talijan je i živi u Rimu. Počeo je raditi u dobi od devet godina kao šegrt kovač. 1974. godine zaposlio se u Tvornici duhana u državnom vlasništvu kao kvalificirani kovački radnik i pridružio se sindikatu UIL Od te godine započinje njegova sindikalna aktivnost, od rad­ničkog zastupnika, preko člana tvorničkog vijeća, potom kao provincijski tajnik Rima, te regionalni tajnik Lazija, nakon čega je bio sindikalni državni tajnik i na kraju glavni tajnik kategorija Uil Monopoly.

     Agostino je 2004. izabran za nacionalnog tajnika sindikata umirovljenika UIL Pensionati, da bi 2018. godine bio izabran za generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, a taj mu mandat još traje. Sindikat umirovljenika Hrvatske aktivna je članica FERPA-e od 1994. godine.

      Dragi kolega glavni tajnice, koja su temeljna načela FERPA-e, velike Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, koja je dio Europske konfederacije sindikata (ETUC)?

FERPA je osnovana 1991. godine, od kada se zalaže za Eu­ropu koja se temelji na solidarnosti, jednakosti, pravdi i socijal­noj koheziji te na dostojanstvu ljudi bez obzira na dob. FERPA udružuje 42 umirovljeničke sindikalne organizacije, uključujući i vašu. Djeluje u 25 europskih zemalja, predstavlja 10 milijuna starijih osoba i umirovljenika.

Protiv teorija zavjere

     U ovim dugim mjesecima pandemije, što je FERPA po­duzimala, sa čime se suočavala?

Prvi izazov s kojim smo se suočili bio je što poduzimati kako bismo pomogli zaustaviti ovaj strašni virus koji je prouzročio tisuće smrtnih slučajeva, posebno starijih osoba, i vrlo ozbiljnu ekonomsku i socijalnu štetu u cijeloj Europi i širom svijeta. U jeku urgentne zdravstvene situacije, FERPA se, zajedno s ETUC i EPSU (Europska sindikalna federacija radnika u zdravstvenom sektoru), zajednički obratila europskim institucijama, posvećena rješavanju ekonomskih posljedica koje prijete Europi, izražavajući duboko razočaranje za nedostatak pažnje posljedicama težine pandemije na starije osobe, kao i na zaposlene u socijalnim i zdravstvenim ustanovama.

Danas je za FERPA-u prioritet da se što prije završi kam­panja cijepljenja za sve europske građane bilo koje dobi, s naglaskom na starije ljude koji žive u izoliranim područjima, jer ti ljudi dobivaju malo podataka o cjepivima, a u ovoj situaciji izolacije mogu se širiti teorije zavjere i lažne vijesti.

Uvjereni smo da će se gospodarstvo moći ponovno pokrenuti samo okončanjem kampanje cijepljenja. Nažalost, kašnjenja u proizvodnji i distribuciji cjepiva usporila su cijeli proces. Sada ga je potrebno dovršiti brzo, kako bi se izbjegle infekcije koje potječu od inačica virusa. Potrebno je osigurati odgovarajuće doze cjepiva u svim zemljama, europskim i neeuropskim, kako bi se imunizirala cjelokupna svjetska populacija.

Nadalje, u takvom dramatičnom kontekstu, koji traje više od godinu dana, mora se derogirati zakonodavstvo o intelek­tualnom vlasništvu cjepiva, kako bi se potaknulo one koji posjeduju vlasnička prava, da svim zemljama omoguće pravo na njihovo korištenje iste. Također je potrebno proširiti i povećati proizvodnju, kako bi se osigurao dovoljan broj za zaštitu zdrav­lja u svim zemljama, čak i u onim najsiromašnijim područjima zemaljske kugle.

     Drugi je izazov ekonomski. Europska unija mora uzeti u obzir ono što se dogodilo i prevladati standardizirani pri­stup ekonomskom razvoju iz posljednjih godina, zasnovan na uravnoteženom proračunu i strogosti pod svaku cijenu. Ona mora razviti nove politike kako bi se ostvarila Europa s više sveobuhvatnije socijalne zaštite, Europa koja bi bila sposobne zaštititi sve svoje građane, žene i muškarce, mlade, odrasle i starije osobe.

Danas se sve vlade suočavaju s nezapamćenim zdravstve­nim i ekonomskim izazovima, a mnogi ekonomski resursi koje je Europska unija uspostavila izvrsna su prilika za promjenu Europe na bolje. I učinit ćemo sve da se to dogodi.

Nezapamćeni izazovi

     Koja je poruka FERPA-e: što treba učiniti da se ova dra­matična situacija više ne ponovi?

Tisuće dnevnih infekcija prošle godine naglasile su ozbiljne nedostatke zdravstvenih sustava koji su, zbog gospodarske kri­ze i, ponavljam, krutog mehanizma europskog proračunskog pariteta, tijekom godina pretrpjeli ozbiljne rezove, gospodarske i socijalne.

     Također zbog ovih ozbiljnih rezova, zdravstveni sustavi mno­gih zemalja našli su se nepripremljeni za suočavanje s hitnom zdravstvenom situacijom.

     Da se ova dramatična situacija ne ponovi, za Ferpu je potrebno povećati ekonomske izvore za socijalnu zaštitu kako bi zaštitili dobrobit svih europskih građana, jamčeći im učinkovite i primje­rene javne zdravstvene i socijalne usluge, čak i za dugotrajnu skrb. U FERPA-i držimo kako postoji potreba za jedinstvenom europskom direktivom o nesamostalnim, neautonomnim i in- validnim i strijim osobama, koja bi na odgovarajući način štitila te ljude i one koji o njima skrbe.

Europska konfederacija sindikata i sindikati pojedinih zemalja, uključujući i sindikate umirovljenika, moraju igrati aktivnu ulogu u planovima oporavka i otpornosti, zahtije­vajući ulaganja na socijalnom i zdravstvenom planu, jer ulaganje u dobrobit i zdravlje ljudi jača države i jamči bolje ekonomske rezultate.

Žene u fokusu

     27. siječnja 2021. Europska komisija objavila je Zelenu knjigu o starenju. Što FERPA misli o tom dokumentu?

     Zelena knjiga promiče solidarnost i odgovornost među ge­neracijama, potičući europsku raspravu o demografskom sta­renju, koje utječe na sve aspekte života, sa svim posljedicama na gospodarski rast, održivost proračuna i socijalnu koheziju.

FERPA vjeruje da dokument sadrži brojne pozitivne i neke negativne točke. Primjerice, ne dijelimo stajalište prema kojem se starenje ocjenjuje samo s ekonomskog gledišta.

     Što se tiče starije populacije, izazov je zajamčiti odgovarajuće mirovine koje ljudima koji napuštaju svijet rada omogućuju dostojanstven život. Za FERPA-u je potrebno pokušati eliminirati siromaštvo među starijima uvođenjem europske minimalne mi­rovine. U tom se kontekstu posebna pažnja mora posvetiti stanju starijih žena koje su u većem riziku od siromaštva i isključenosti, jer uglavnom imaju niže mirovine od muškaraca i posljednjih godina života češće žive u samoći i socijalnoj isključenosti.

     Problemu starenja neće se naći rješenje ako se samo razmišlja o održivosti mirovinskih sustava i pokušajem blokiranja revalorizacije mirovina te podizanjem dobi za odlazak u mirovinu.

Za potpunu revalorizaciju mirovina

     Zaključno, kakvo je vaše mišljenje o Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava i koja je FER-PA-ina inicijativa?

     Europski stup usvojen je 2017. godine i dao nam je pozitivna očekivanja za stvaranje socijalnije i inkluzivnije Europe, ali tada godinama nije učinjeno ništa da se to dogodi. Akcijski plan za Europski stup socijalnih prava, objavljen u ožujku 2021. godine, predstavlja prvi korak za njegovu provedbu. Ovaj Akcijski plan može pružiti rješenja u smislu solidarnosti i jednakosti, baveći se socijalnim i ekonomskim izazovima, stavljajući rad u središte akcije, uz dobro zapošljavanje, primjerene mirovine i dobrobit za sve europske građane bilo koje dobi.

     Socijalni summit održan u Portu u Portugalu predstavljao je daljnji korak naprijed za provedbu 20 načela sadržanih u Stupu socijalnih prava. Sada je vrijeme da prijeđemo s riječi na djela. FERPA i s njom povezane organizacije žele biti protagonisti u Europi i u pojedinim zemljama glede primjene stupa i planova oporavka i otpornosti. Želimo biti uključeni, zajedno sa svim ostalim sindikatima i ETUC.

     Ponavljamo i ponovit ćemo da se s demografskim starenjem moramo boriti protiv inzistiranja na politikama proračunskog pariteta i odbacivanjem argumenata onih koji tvrde da starenje ljudi predstavlja samo ekonomski trošak. Kako bi se starijim osobama zajamčio dostojanstven život, potrebne su odgovarajuće mirovine s njihovom cjelovitom ponovnom revalorizacijom povezanom s troškovima života.

Mirovine nisu teret i trošak

     Uvjereni smo da je za stabilnost sustava ekonomskog i socijalnog osiguranja, a s njim i sigurne i primjerene mirovine danas i sutra, neophodno osigurati da svi, počevši od žena i mladih, imaju sigurne i kvalitetne oblike zapošljavanja. Zahtijevamo tran-sparentnost plaća kako bismo smanjili rodnu razliku u plaćama. Danas su postojeće razlike značile da su ženske mirovine niže od muških i to čak prosječno 30 posto u zemljama EU. Iz tog razloga potrebno je da mirovine koje trenutno primaju žene dobiju, uz revalorizaciju, daljnje priznavanje i kompenzaciju elemenata koji uzimaju u obzir i razloge koji su doveli do takve razlike.

     Mirovine se, ponavljam, ne smiju smatrati samo teretom i troškom. Mirovine su pravo građana koji su u radnom vijeku uplaćivali zakonske doprinose.

     Na kraju, FERPA dijeli zahtjev ETUC-a za uvođenje modela europske minimalne plaće. Međutim, kao što sam već rekao, potrebno je osmisliti i model europske minimalne mirovine, dati dostojanstvo starijoj populaciji i boriti se protiv siromaštva konkretnim činjenicama.

     Mi smo za pakt između generacija za zajedničko suočavanje sa zajedničkom budućnošću. Samo sjajni savez između mladih i starih može osigurati održivu budućnost u znak solidarnosti sa svim europskim građanima.

Jasna A. Petrović