UVODNA RIJEČ

Svi smo mi doktori

Piše: Jasna A. Petrović

     Zašto se netko od 80+ godina ne bi cijepio protiv Covida-19? Zato jer je slabije pokretan, a živi na petom katu zgrade bez lifta; zato jer prebiva u selu bez autobusa i vlaka, Bogu iza nogu? Zato jer ne želi dobiti nuspojave poput krvnog ugruška, neuropatije, sljepila i svih drugih poznatih i nepoznatih boleština, a niti dobiti svojstvo magneta na mjestu cijepljenja odnosno„ugradnje čipa"? Zato jer je sve to izmišljotina, stari bi umirali ionako od drugih bolesti i jer iza svega stoji farmaceutska industrija koja mlati lovu na naivcima. Uostalom, brojke to potvrđuju. Ako ste Hrvat od 80+ cijepilo vas se manje od polovice, dok je u Austriji 70 posto dobilo dvije doze, u većini EU zemalja od 65 do 90 posto, a npr. u Danskoj, Irskoj i Španjolskoj čak 100 posto!

     Starost je neizlječiva bolest, ali rizik od Covida-19 je mnogo veći od mogućih nuspojava na cjepivo, no kako posustaje korona, tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje, ma koliko stručnjaci i političari upozoravali da je cijeplje­nje "zalog" za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi Covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Ipak, trebate li se cijepiti kad ste već ionako stari i izraubani, pa vam preostaje još jedva koja godina života; ako ste među onih 40 posto necijepljenih od 65+?

     Pa, naravno da trebate - kažu zagovaratelji cijepljenja, jer pandemija korone nije šala, a bolje je s cjepivom dobiti lakšu verziju bolesti, nego završiti na respiratoru. Kad se cijepiš, piše na televizijskim ekranima, onda si odgovorna osoba koja pokazuje želju da svojim činom zaštiti i druge. Osim toga od svih umrlih od koronavirusa manje od 12 posto ih je iz domova za starije, jer je tamo procijepljenost iznosila čak 80 posto.

     Antivakseri su, pak, sigurni kako je cjepivo nesigurno jer je prebrzo izmišljeno i nije testirano na dovoljnom broju ispitanika. No, ista im teorija nije niti u primisli kad dobiju neki novi antibiotik ili lijek za druge bolesti? Uvjetuju li svoje liječenje uvidom u znanstvene rukopise o stvaranju i testi­ranju lijeka? Nažalost, jedna smo od europskih zemalja s najvećim udjelom stanovnika koji„ne vjeruju" u cijepljenje.

     No, nije li ipak glavni razlog oklijevanja prema cijepljenju pad povjerenja u institucije i sustav, čemu su pridonijele i nekoherentnosti u upravljanju epidemijom, pa i nepoštiva­nje mjera od strane njihovih donositelja? Stoga i od sustava treba krenuti povratak povjerenja. Otvorenim informacijama, dosljednošću, s poštovanjem prema svom građaninu. Medi­cina je toliko napredovala da praktično nijedan čovjek nije zdrav, no još je važnije osvijestiti da s obzirom da nema lijeka protiv Covida-19, bolje je spriječiti nego liječiti. Cjepivom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

SARMA BEZ MESA

Napuhana prosječna mirovina

     U lipnju 2021. godine je na Upravnom vijeću Hr­vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje usvo­jeno Izvješće o radu i poslovanju za prethodnu godinu, koje je proslijeđeno Vladi i Hrvatskom saboru na usvajanje. Sve po redovnoj proceduri.

     U bogato tiskanom materijalu na 137 stranica prvi je odjeljak posvećen„HZMO-u u brojkama", u kojem se među interesantnim podacima navodi i jedan koji izaziva začudnost. Naime, izrijekom se navodi da je 3.945,47 kuna iznos prosječne mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za prosinac 2020. godine, iako je prema Statističkim informacijama HZMO-a tran- sparentno da je na dan 31.12.2020. godine prosječna mirovina prema ZOMO iznosila samo 2.566,56 kuna.

       Otkuda onda razlika od 1.378,91 kuna više?

Kome je cilj podeblja­nim slovima i brojevima navoditi bitno viši iznos prosječne mirovine za prosinac prošle godine, što iznosi čak 56,37 po­sto udjela u prosječnoj plaći? Zar nije dovoljan najjednostavniji kalkula­tor da se izračuna kako je udjel stvarne prosječne mirovine u prosincu 2020. godine u prosječnoj neto plaći od 6.999 kuna iznosio samo 36,67 posto, odnosno za čak 20 postotnih poena manje!

Laganje narodnih predstavnika

     Zašto napuhane brojke o prosječnoj mirovini? Zato jer to zvuči dobro pred članovima Vlade, zato jer će im­presionirati saborske zastupnike, zato jer će i jednima i drugima smiriti savjest. Pitali smo zato Službu za odnose s javnošću HZMO-a da nam i službeno pojasne na koju se to skupinu umirovljenika odnosi takva „prosječna mirovina".

Eto odgovora.„Na dan 31.12.2020. prosječna starosna mirovina prema ZOMO-u za umirovljenike s mirovin­skim stažem od 40 i više godina, iznosila je 3.945,47 kuna. Ta je informacija dostupna u publikaciji Statističke informacije, broj 12/2020, str. 106". Dakle, ako još nismo shvatili, autori godišnjeg izvješća o radu HZMO-a za

 

2020. godinu namjerno netočno navode kao običnu prosječnu mirovinu onu koja se odnosi na samo 105.317 umirovljenika s 40+ godina radnog staža, a što u stvar­nosti iznosi samo 9,18 posto od ukupnog broj korisnika mirovina prema ZOMO (s međunarodnim ugovorima) to jest od 1.147.410 osoba.

Potemkinova sela

     Gdje je tu profesionalna odgovornost, gdje je tu moral prikazivati Vladi i Hrvatskom saboru mirovine višima za 53,7 posto? Nije li to zavaravanje javnosti? Nije li to zamagljivanje stvarnog položaja umirovlje­nika, od kojih je čak 30,1 posto u kategoriji rizika od

siromaštva?

     Kako to nazvati nego laganjem narodnim pred­stavnicima, „gradnja" Po- temkinovih sela, kako je slika daleko povoljnija nego što jest, jer s još malo matematike vidljivo je kako čak 64 posto umi­rovljenika prema ZOMO imaju mirovinu nižu od hrvatske linije siromaš­tva od 2.710 kuna? I što sada reći?

Potemkinova sela je fraza, koja označava nešto - što u stvarnosti ne postoji, već postoji samo kao privid i opsjena; nazvana po ruskom vojskovođi koji je po opustjelim stepama južne Rusije dao sagraditi pored puta kojim je carica   Katarina II. sa svojom pratnjom imala kretati kulise lažnih sela, s lažnim seljacima, pa­stirima i lažnim stadima.

     Tako i ovdje opsjena boljeg života izlazi iz službenih tvornica privida, tako nitko od uglednika ne vidi kon­tejnere iz kojih se prihranjuju siromašni umirovljenici ili skupljaju plastične boce. Kako bi vidjeli, kad oni imaju „službene podatke", kad oni znaju da je istina ono što piše u službenom dokumentu.

Starost i siromaštvo, već samo jedna od tih nevolja je dovoljna, a kada joj se doda i prijetvorna vlast, onda nevolja biva beskonačna. Jer, nije siromaštvo samo ne imati ništa ili dovoljno, već je siromaštvo naroda biljeg na čelu vlasti.

Jasna A. Petrović