UVODNA RIJEČ

Sloboda pod ključem

Piše: Jasna A. Petrović

     Na društvenim mrežama portala orijentiranih na stariju popu­laciju je opći predizborni tulum. Jedni druge optužuju kako bi im bilo pametnije manje zboriti, a više paziti za koga glasaju. Uglavnom, poneki zalutali mlađi komentator glasno optužuje sta­re kako su oni krivi zbog koruptivnih lokalnih „vlada" i masovnog iseljavanja cijelih obitelji u inozemstvo.

     Dobro je to da su se stari aktivirali i jedni druge opominju na važnost sudjelovanja u izborima. Da, svojim glasom pišete sud­binu zemlje i šanse za svoj dostojanstveniji život. No, sada dolazi realnost. Koliko zapravo ova ili bilo koja druga vlada želi da starije osobe glasaju? Je li točno da stariji iz ruralnih područja uglavnom glasaju za desnu opciju, a iz urbanih dijelova za stranački spektar od centra do lijevog? Što god da bilo, stariji su izabrali promjenu, ma što to značilo. Jer, loši političari bivaju izabrani zahvaljujući dobrim građanima koji ne izlaze na izbore.

     Legenda Facebooka je umirovljenica Ivanka Mijić iz doma u centru Zagreba, koja je stavila ovaj post:„Želim biti slobodna osoba, a ne daju mi. Za vrijeme ručka, koji mi je prisjeo, dobili smo obavi­jest da se izbori neće održati kao do sada u domu, nego možemo vidjeti gdje spadamo na web stranici doma za izbor čelnika mjesta u kojem živimo. U domu je 70% korisnika iz drugih mjesta, a ne iz Zagreba." Odlučili smo i mi dići glas.

     Iako su za prošle predsjedničke izbore svim domovima umirov­ljenika omogućili da svi njihovi korisnici glasaju u domovima, kako saznajemo od GONG-a, na lokalnim izborima birači mogu glasati samo u mjestu svoga prebivališta, pa tako zakonski nije predviđeno formiranje posebnih biračkih mjesta u ustanovama socijalne skrbi.     Državno izborno povjerenstvo je vezano za glasanje u tim ustano­vama jedino predvidjelo mogućnost da korisnici domova glasaju izvan, odnosno unutar doma, ali radi se o manjini koja je prijavljena na adresu doma ili ima prebivalište na adresi kojoj pripada biračko mjesto koje pokriva i područje doma.

     GONG je po pitanju nemogućnosti glasanja u staračkim domo­vima ili na primjer bolnicama u više navrata isticao kako se radi o lošoj praksi upozorivši kako bi glasanje trebalo biti dostupno svima.

     A možda se nekoj starijoj osobi naprosto kao starijoj osobi ne sviđa pomisao da uranite i s maskom na licu satima čekate u redu kako biste dali svoj glas na izborima? Više vam se sviđa pomisao da ime omiljene stranke ili kandidata zaokružite u domu ili kod kuće - na kauču? I na sam dan izbora odspavate koliko želite? U doba korone je dopisno glasovanje sve popularnije. U SAD-u su na prošlim predsjedničkim izborima demonstrirali kako to može funkcionirati - rekordan broj birača je sudjelovao na izborima putem dopisnog glasovanja, a zahvaljujući tome povećala se i stopa izlaznosti. U vre­menima pandemije je dopisno glasovanje sigurnije, udobnije i - u trendu. Iako se mišljenja oko te vrste glasovanja razilaze, stručnjaci u Njemačkoj očekuju da bi udio dopisnih birača u ukupnoj biračkoj masi na sljedećim izborima za Bundestag mogao biti i veći od 50%.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

POSTAVLJEN CRNI REKORD

Udjel mirovine u plaći pao na 36,67 posto!

 

     Upravno vijeće HZMO-a 1. ožujka 2021. godine donijelo je odluku o povećanju mirovina za skromnih 0,56 posto, a na temelju podataka koje im je dostavio Državni zavod za statistiku. Naime, prema formuli usklađivanja zbro­jene su 30 posto stope promjene indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope pro­mjene prosječne brutoplaće te se došlo do spomenutog povećanja. Naime, u prošlih pola godine potrošačke cijene nisu rasle, dok su plaće rasle 0,8 posto u drugom polugodištu 2020. godine.

     Jaz između mirovina i plaća tako se na­stavio produbljivati, a najnovijim izračunom udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći otkrili smo katastrofalan podatak. Naime, prosječna mirovina u prosincu prošle godine iznosila je 2.566,56 kuna, a plaća 6.999 kuna, te je udjel mirovine u plaći pao na rekordno niskih 36,67 posto! SUH je prethodnih dana, tjedana, mjeseci i godina u svim prilikama, bilo putem medija, na sastancima ili kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe alarmirao Vladu i Ministarstvo rada i ukazivao na ovaj veliki problem, tražeći pod hitno promjenu formule usklađivanja mirovina, s obzirom da smo, uz Irsku, već godinama zemlja s najgorim udjelom mirovine u plaći, a ovakav trend vodi nas ka totalnom sro­zavanju vrijednosti mirovina.

Hitno povećati mirovine

     SUH je tako zatražio promjenu gore spomenute formule 70:30 na način da se mirovine usklađuju u 100-postotnom iznosu prema povoljnijem indeksu rasta plaća ili cijena. No, s obzirom na ovoliku višegodišnju degradaciju mirovina u odnosu na plaće (nakon raspada Jugoslavije udjel je bio 70 posto, a 90-ih oko 50 posto), moralna je odgovornost Vlade da pronađe način da dodatno poveća ionako bijedne mirovine mimo usklađivanja, jer se SUH-ovim pri­jedlogom od 100 posto praktički samo zaustavlja daljnji pad u udjela odnosno relativne vrijednosti mirovine.

     Da ne bi bilo zabune, posljednje uskla­đivanje mirovina od 0,56 posto, povećalo je prosječnu mirovinu za 13 kuna, i u konačnici možda popravilo udjel mirovine u plaći za samo pola promila. U travnju je umirovljenicima isplaćena razlika zbog usklađivanja mirovina za prva tri mjeseca 2021. godine, pa je tako umirovljenik s prosječnom mirovinom dobio oko 39 kuna više, no u svibnju će taj iznos pasti za 26 kuna. Zbog svega toga, Vladina odluka isplaćivanja solidarnog Covid dodatka ne može promijeniti činjenicu da su mirovine u Hrvatskoj ispod ljudskog dostojanstva, te da bi svaki umirovljenik radije htio imati višu mirovinu i dobivati je na mjesečnoj bazi, nego dobiti jednokratni solidarni do­datak kao vid socijalne pomoći u vrijeme pandemije.

Umirovljenicima mrvice

     Da, Hrvatska je imala rat, da, Hrvatska ima teret braniteljskih mirovina, pa stoga možda ne možemo imati udjel mirovina u plaći od 51,8 posto koliko imaju Slovenci. Ali možemo i moramo sigurno bolje od sadašnje situacije, koja pokazuje sustav­nu nebrigu sadašnje i svih bivših vlada prema umirovljenicima. Za razliku od umirovljenika, državni službenici, među kojima velik broj čine oni koji su direktno ili indirektno povezani s najvećim hrvatskim strankama, zaštićeni su kao lički medvjedi, i na temelju kolektivnih ugovora dobivaju redovite povišice te se za njih, koji u pravilu već imaju jako dobre plaće, novca uvijek nađe. Za one najsiromašnije, umirovljenike, kojih preko 700 tisuća živi ispod hrvatske linije siromaštva od 2.710 kuna, ostanu samo mrvice.

      Na prvu ruku se čini kako je sreća u nesreći oko cijele pandemije koronavirusa što barem nisu rasli troškovi života. Naime, ako se usporedi cijela 2020. godina s 2019., dolazimo do podatka da su potrošačke cijene rasle samo 0,1 posto. S obzirom da su u srpnju 2020. usklađivanjem mi­rovine povećane 1,41 posto, a zadnjim 0,56 posto, umirovljenik s prosječnom mirovinom sada je „bogatiji" za oko 50 kuna. No, stvari nisu tako jednostavne.      Naime, najvažnija kategorija statističkog mjerenja inflacije za umirovljenike cijene hrane i bezalkoholnih pića", u 2020. godini poskupjele su u prosjeku za 1,9 posto u odnosu na 2019., ali je stavka cijena voća viša za čak 9,3 posto, a mesa 4,5 posto.

Sarma bez mesa

     Kategorija „zdravlje" poskupjela je 1,2 posto, od čega 0,8 posto stavka me­dicinski proizvodi, pomagala i oprema. Treba napomenuti i da je DZS tek od ove godine u izračun uvrstio cijene maski, rukavica i dezinfekcijskih sredstava. Od ukupno 12 kategorija kojima se prate troškovi života, poskupjelo je njih osam, a pojeftinilo četiri.     Najviše je pojeftinila kategorija cijena prijevoza, za 4,4 posto, čime je utjecala na „peglanje" ukupnih troškova života na 0,1 posto. No, penzići ionako rijetko putuju, a u vrijeme korone gotovo nikako, te ova stavka praktički ne igra veliku ulogu u njihovim životima.

     Kategorija„stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva" pojeftinila je 1 posto, no i tu se krije zamka, jer je cijena komunalnih usluga narasla 1,3 posto, struje 0,8 posto, najma 2,3 po­sto, popravaka i održavanja 2,2 posto. Ovdje je konačni podatak „popeglala" cijena tekućih goriva koja je pala 28,9 posto, krutih goriva 9,2 posto, a jedinu korist većina umirovljenika je imala od pada cijene plina od 0,4 posto.

     Kada se podvuče crta, unatoč rastu mirovina, i naoko maloj inflaciji, većina hrvatskih umirovljenika definitivno živi lošije nego prije godinu dana. Iako je već izlizano, i na ove statističke podatke moramo primijeniti formulaciju o mesu i kupusu koji zajedno čine sarmu. Umirovljenici, nema dvojbe, jedu kupus...

Igor Knežević