UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Kad si star ne moraš biti bolestan i nemoćan

     Poznato je da je pitanje starenja komplicirano. To je postupan pro­ces u kojem tjelesni organi posu­staju u svojoj funkciji, a organizam po­staje osjetljiv na bolesti koje su uobiča­jeno povezane sa starenjem.

     Međutim, sve se više uočava da su zdravstveni problemi, koji se obično pripisuju procesu starenja, ustvari više povezani s genetikom i načinom živo­ta. Mi ne možemo puno učiniti što se tiče naših gena ili neumitnog protoka vremena. Ali, možemo spriječiti mnoge bolesti koje su obično sinonimi stare­nja. Razumije se, postoje određeni as­pekti starenja koje ne možemo promi­jeniti (otpadanje hormonalnih funkcija itd.), ali možemo neke od tih promjena odgoditi, često uz pomoć manjih mjera opreza i nekih jednostavnih promjena u stilu života. Ovdje je navedeno neko­liko zabluda s kojima živimo i koje traže da ih se opovrgne.

-Stari postanu senilni

     Činjenica: Gubitak mentalnih sposob­nosti često je uzrokovan smanjenom krvnom cirkulacijom u mozgu i malim moždanim udarima koji mogu rezultira­ti nakon začepljenja krvne žilice. Pravil­na ishrana i tjelovježba smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.

Izbjegavajte veće količine alkohol­nih pića, jer alkohol smanjuje broj mož­danih neurona koje vam je priroda po­darila. Stimulirajte neurone izlažući se često novim mentalnim zadacima (novi hobi, večernje škole, novi posao, druš­tvene aktivnosti itd.). Važno je da prisi­ljavate sebe na razmišljanje.

-U starosti gubite zube

     Činjenica: Mnogi ljudi u svojim tridese­tim godinama nauče kod stomatologa nove riječi: peridentitis. Paradentoza. Ta se upala događa kad bakterije i hrana zađu između zubnog mesa i zuba. Kako upala napreduje, zubno se meso odvaja od zuba, bakterije razaraju kost koja drži zub na mjestu i na koncu zub s vreme­nom ispada.

Ispravno i redovito pranje zubi, či­šćenje koncem prostora između zubi, kontrole kod stomatologa svakih šest mjeseci, obično sprečavaju sve proble­me. Uz odgovarajuću brigu, danas nitko ne bi trebao gubiti zube, osobito otkad postoje implatanti.

-Puni su bora

     Činjenica: Pušenje, oštećenje kože od sunčevih zraka i nedostatak antioksidansa u našoj prehrani mogu uzroko­vati sve, od bora, pa do raka. Sredstva za zaštitu od sunca treba stavljati na lice i neprekrivene dijelove tijela. Ona mogu spriječiti prekomjerna ošteće­nja kože.

     Osim toga, održavanjem kože či­stom, održavat ćete je zdravom. Valja obratiti posebnu pažnju na lice. Kako čovjek stari, koža stvara manje masno­ća, postaje suha i naborana. Vlažne kreme mogu pomoći da se vlaženjem kože donekle izravnaju i bore.

-Imaju krhke kosti

     Činjenica: Kako ljudi stare, gube košta­nu masu, katkad do te mjere da kosti postaju lomljive. Ovo se stanje zove osteoporoza i najčešće pogađa žene. Muškarci gube koštanu masu sporije i postupnije. Lijekovi, kao što su korti- kosteroidi i prekomjerno pušenje i pi­jenje alkoholnih pića mogu pridonijeti bržem gubitku.

     Uzimanjem kalcija i vitamina D (mli­jeko i sunčevo svjetlo su dobri izvori), uz prethodnu konzultaciju s liječnikom, najbolji je način povećanja gustoće koštane mase. Posebno važna stvar u održavanju gustoće koštane mase je re­dovna fizička aktivnost, koja će istovre­meno održati i mišićnu jakost.

-Često pobolijevaju

     Činjenica: Obrambeni, imunološki su­stav doživljava svoj vrhunac u mlade­načkoj dobi, a nakon toga postupno gubi svoju efikasnost zbog degenera­cije prsne žlijezde - timusa. Međutim, do tada je osoba već bila izložena i stekla otpornost na mnoga oboljenja. Ipak, mnogi virusi, ukljućujući i one od gripe, stalno se mijenjaju i inficiraju nas svake godine.

     Uzimajući dobro uravnoteženu i raznovrsnu hranu pomoći ćete si da ostanete zdravi. Mnogi ljudi pokuša­vaju jesti manje kako stare, međutim nedostaci pojedinih hranjivih sastoja­ka i vitamina i minerala mogu smanjiti efikasnost imunološkog sustava. Stres i prekomjerni napor mogu također promijeniti razine hormona i znatno oslabiti tjelesni i imunološki sustav.

-Gube muževnost

     Činjenica: Glavni razlog za impotenci­ju povezanu s dobi je problem krvnih žila, koji je opet u vezi sa srčanim bo­lestima. Zbog masnih naslaga na unu­tarnjoj stijenci žila, koje sužavaju lu­men žila, erekcija penisa postaje teža.

     Neki lijekovi, kao što su oni za sni­žavanje kolesterola u krvi ili za sniža­vanje krvnog tlaka, mogu uzrokovati smanjenje seksualne potencije. Prem­da prirodno smanjenje koncentracije muškog spolnog hormona testostero- na u krvi može onemogućiti osobu da ima erekciju tako često kao što je ima­la u mladosti, iapk nema razloga zašto osoba ne bi doživotno uživala u seksu.

Dr. Ivo Belan

 

 

Sreća nema veze s godinama

     Iako je rasprostranjeno mi­šljenje da je starenje depresivno, mnoge studije pokazuju da su se­niori među najsretnijim dobnim skupinama. Razine sreće po dobi slijede krivulju u obliku slova "U", pri čemu su razine sreće najniže u dobi od 40 godina, a zatim ra­stu. Nadalje, studije su pokazale kako osobe koje su nezadovoljne u mladosti, često nezadovoljne i u kasnijoj životnoj dobi, dok oni s vedrijim pogledom na život osta­ju sretni i u starosti. Drugim riječi­ma, razina sreće više je povezana s osobnošću, a ne dobi.

 

Biti star u Helsinkiju

     Centar za seniore u predgra­đu glavnog grada Finske Helsinkija oglasio je preko Facebooka mogućnost unajmljivanja gar­sonijera osobama mlađima od 25 godina za pola od uobičaje­ne tržišne cijene. U gradu gdje je cijena najma nevjerojatno visoka, to je odjeknulo poput reklamne bombe.

     Eto u čemu je "caka". Mladi stanari moraju se obvezati da će tjedno 3-5 sati provoditi u dru­ženju s nekim od starijih stana­ra. Originalno i humano, zar ne!