UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ZAGREB: 5. SPORTSKI SUSRETI SUH ZAGREB I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Podsljeme na tronu

     Podružnica Studentski grad je u subotu 7. listopada 2017. godine bila domaćin 5. sportskih susreta Povjereništva SUH-a Za­greb i Zagrebačke županije, na kojima su natje­catelji iz 13 podružnica omjerili snage u zabav­nim sportskim disciplinama, kao što su pikado i nošenje jaja na žlici.

Već od 9 sati počele su se okupljati ekipe sindikalnih podružnica iz svih dijelova grada Zagreba, ali uskoro se pridružila i ekipa iz Samo­bora, koja je „probila led" iz   Zagrebačke župa­nije. Nakon prijava uz svježa peciva, krenulo se s postrojavanjem.    Ukupno se prijavilo 12 timo­va sa po 8 natjecatelja, dok su se iz podružnice Centra prijavila samo tri najhrabrija natjecate­lja, koji su zbog tako malog broja morali sudje­lovati u svim igrama.

Od treme do ushićenja

     Sportske susrete je, prema običaju, otvori­la predsjednica Povjereništva SUH Zagreb, Bi­serka Budigam i tom prilikom svima zaželjela sreću u natjecanju. Na igrama je bila prisutna i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, koja je prilikom obraćanja prisutnima podsjetila na skorašnji prosvjed umirovljenika u šest hrvat­skim gradova.

     Ekipe su nastojale što bolje odraditi zadatke koji se od njih traže, ali bilo je tu i treme i nerviranja, kao i ushićenja kada se ubace svi krugovi na čunj ili kada je puno loptica u obruču ili u košu, kada su strelice pikada što bliže centru, kad se postigne veliki broj golova ili kada ne padne jaje sa žlice. Na kraju se odigrala i igra guranja šibica bocom privezanom oko pojasa, koja je razveselila sve prisutne.

Važno je sudjelovati

     Natjecatelji i gosti su se nakon igara uputili u Mjesni odbor Studentski grad, gdje ih je doče­kao grah s domaćim kobasicama, koje je spravio kuhar Antun Grgić. Grah je bio odličan, pa se če­sto tražilo repete.

     Nakon jela i kratkog odmora, došlo je vrije­me da se proglase pobjednici. Treće mjesto pri­palo je domaćinu Studentskom gradu, druga je bila ekipa iz susjednog Oporovca, dok je prvo mjesto osvojila ekipa iz Podružnice Podsljeme. Bez obzira na uspješnost, preciznost, a pogoto­vo sreću, čestitke svima koji su prisustvovali na ovim igrama jer su one samo jedan mali dopri­nos kako bi se ljudi upoznali i družili, a potom i zapjevali.

     Hvala ravnatelju OŠ V. Novaka koji je omogu­ćio korištenje dvorane bez naknade, zatim Ma­rijanu Jardasu koji je omogućio korištenje kaza­na. Karolini Muža na posudbi rekvizita, Antunu Grgiću na dobrom ručku. I na kraju veliko hva­la domaćicama, sucima i svima koji su na bilo koji način pripomogli kako bi se ove sindikalne sportske igre održale u ugodnoj atmosferi.

Snježana Živčić