UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Prijevod

ETUC/Europska sindikalna konfederacija

Bijela knjiga o mirovinama:
«Jamčiti starosnu mirovinu: ne učiniti grešku glede ciljeva, odnosno financiranja»

1. 16. veljače 2012. Komisija EU objavila je Bijelu knjigu o mirovinama, pod naslovom: «Strategije za primjerene, sigurne i održive mirovine». Njezino objavljivanje podudara se s otvaranjem 2012. kao «Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti». Također,  Bijela knjiga se pojavljuje u kriznom razdoblju, pogoršanom pritiskom na financijska tržišta i njihovim snažnim utjecajem na mirovinske sustave, s oštrim rezanjima mirovina.

2. Općenito gledajući, ETUC pozdravlja analizu prezentiranu u Bijeloj knjizi, ali osuđuje sveukupni pristup Bijele knjige fokusiran na makroekonomski aspekt mirovina i ignoriranje njihove društvene svrhe u stvaranju inkluzivnog društva, pri čemu predlaže samo dva rješenja:

- Stavljanje naglaska na povećanje dobi za umirovljenje, bez uzimanja u obzir duljine staža ili specifičnosti struke;
- Stavljanje u prvi plan štednje u privatnim mirovinskim fondovima.

3.ETUC-a pozdravlja činjenicu da je posebna pozornost posvećena značajnim razlikama u mirovinama između muškaraca i žena. Istu zabrinutost dijeli i ETUC, ali jedino konkretno rješenje predloženo u Bijeloj knjizi porast je starosne dobi za umirovljenje žena, kako bi se izjednačilo sa zakonskom dobi muškaraca za umirovljenje. Odgovor koji nije ni primjeren, niti uvjerljiv.

 

4. Za ETUC sadržaj Bijele knjige i predložene inicijative ne ispunjavaju očekivanja postavljena u naslovu niti nude rješenja za izazove s kojima se suočavaju mirovinski sustavi u trenutnom ozračju opće štednje.

5. ETUC ponavlja svoje uvjerenje kako najbolji način kojim će se jamčiti «adekvatne, sigurne i održive» mirovine nije samo razvijanje drugoga ili čak trećeg mirovinskog stupa, već jačanje i poboljšanje prvog mirovinskog stupa (državnog odnosno javnog stupa), utemeljenoga na među te unutar generacijskoj solidarnosti. ETUC ni u kom slučaju ne prihvaća tezu da je potrebno odstupiti od javnih propisa i mirovina.

 

6. Jačanje javnih mirovinskih sustava treba ostvariti kroz aktivnu politiku tržišta rada s ciljem pune zaposlenosti i dostojnim plaćama te pronalaženjem izvora financijskih sredstava kako bi se osigurala održivost javnih mirovina na najvišoj mogućoj razini – npr. kroz naplatu poreza, posebice otkrivanjem utaja poreza ili poreznih rupa, od kojih korist imaju samo oni koji već ostvaruju visoke prihode, odnosno kroz borbu protiv "sive" i crne ekonomije, odnosno protiv neprijavljenoga rada.

7. Za ETUC je ono što jamči kvalitetu mirovinskog sustava – odgovornost; ne samo radnika – što se na dugačko spominje u Bijeloj knjizi - već i poslodavaca i država članica EU.

 

8. Poslodavci moraju pokazati odgovornost, u svojoj namjeri i provedbi mjera (pravo i pristup cjeloživotnom učenju, fleksibilnost radnog vremena i tipova poslova i zaposlenja za starije radnike, postupni modeli umirovljenja, itd.) -  posebno kroz socijalni dijalog na svim razinama - omogućujući radnicima da ostanu u radnom odnosu, no ne dovodeći u pitanje uobičajene mogućnosti prijevremenog umirovljenja ili kad je ono opravdano teškim radnim uvjetima.

 

9. Države članice također moraju odgovorno utvrditi, u suradnji sa sindikatima, što je to definicija «odgovarajućih» mirovina; postaviti čvrste ciljeve za njihovo postizanje, te utvrditi indikatore kojima će se mjeriti razina postignutoga napretka. Ali, i u osmišljavanju reformi koje treba poduzeti, države članice trebaju djelovati povezano sa socijalnim partnerima, posebice sa sindikatima. ETUC osuđuje način na koji Europska unija namjerava intervenirati u tom području, putem Sporazuma o gospodarskom upravljanju, uvođenjem sankcija za države članice, koji nedovoljno brzo i nedovoljno radikalno provode reforme usmjerene na smanjenje tereta mirovina u javnim proračunima. ETUC stoga poziva  na poduzimanje mjera kako bi se spriječilo države članice od poduzimanja jednostranih mjera u rezanju postojećih mirovinskih prava iz prvog javnog stupa ili smanjivanju mirovina. ETUC također traži osmišljavanje i uvođenje instrumenata kojima bi se, u sporazumu sa sindikatima, utvrdilo usklađivanje mirovina kojim će se zaustaviti njihov realni pad.

 

10. Konačno, ETUC drži da sve mirovinske reforme moraju biti provedene postupno, kroz dulje razdoblje, što je uvjet njihove socijalne prihvatljivosti. Ponavljamo kako sindikati i njihovi prijedlozi ne mogu biti ignorirani. Moraju se čuti i poslušati, kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. .

 

 

 

                                                           Nadzorni odbor ETUC, 19. travnja 2012.