UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SUH POKRENUO NOVE RADIONICE o financijskoj abecedi za umirovljenike

 

     Prosječna financijska pismenost gra­đana u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodo­va, a najnižu razinu imaju mlađi od 19 godina (3,6 boda) i stariji od 70 go­dina (3,6 boda).   Financijska pismenost mjeri se u bodovima od 1 do 21, a njene sastavnice su financijsko znanje, financij­sko ponašanje i odnos prema trošenju novca. Očito smo tanki po tom pitanju.

     Kako bi se povećala financijska pi­smenost starijih građana, Sindikat umi­rovljenika Hrvatske i VVustenrot stambe­na štedionica d.d. pokrenuli su radionice, a prva je održana 6. lipnja ove godine u Zagrebu u podružnici Studentski grad, dok je 13. lipnja održana druga radionica za predsjednike podružnica Povjereniš­tva SUH-a Zagreb i Povjereništva Zagre­bačke županije.

     Iz iskustva je poznato kako se dobar dio problema glede ovrha kod starijih sugrađana krije u podizanju „zelenaških kredita", u previsokim kamatama, nekon­troliranom trošenju sredstava, prekora­čenju dozvoljenog minusa. Ljudi koji žive „iznad svojih mogućnosti" trebaju nauči­ti trošiti onoliko koliko imaju na računu, točnije trebaju savladati samokontrolu. Također, mnoge starije osobe se ne služe bankomatima, pa za pomoć traže člano­ve obitelji ili susjede koji katkad iskoriste njihovo neznanje i uzmu dio novca.

     Savjetnica VVustenrot stambene šte­dionice Mihaela Jeleč na radionici je ponudila rješenja za navedene ili slične problema, nakon čega su uslijedila pita­nja sudionika i sudionica na koja je Jeleč stručno odgovarala. S obzirom na kratko trajanje radionice i na to da će se u ovom ciklusu održat još jedna radionica u lip­nju, dogovoreno je kako će zbog velikog interesa radionice održavati po podruž­nicama u Zagrebu, ali i u drugim župani­jama diljem Hrvatske.

Biserka Budigam

Lipanj 2017.