UVODNA RIJEČ
Nada je san budnih
Piše: Igor Knežević
Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napušta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čovjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.
Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francuski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.
U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovljenicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.
Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!
Web stranice naših podružnica
Sindikati umirovljenika
protiv zidova i žica na granicama
ZA PRAVEDNU I SOLIDARNU EUROPU
Predstavnici sindikata umirovljenika iz deset zemalja - Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije – danas su, 07. lipnja 2017. godine, blizu graničnog prijelaza Obrežje, u mjestu Jesenice na Dolenjskem, potpisali zajedničku deklaraciju protiv zidova i žica na granicama, za pravednu i solidarnu Europu. Svečanost su došli podržati autobusi sa stotinjak sindikalnih aktivista iz Italije, Hrvatske i Slovenije.
Na granici gdje se oduvijek susreću različiti narodi i kulture, predstavnici sindikata umirovljenika uputili su javni poziv svojim vladama i Europskoj uniji jer u njihovim zemljama, kao i cijeloj Europskoj uniji, prevladava solidarnost i moralna obveza da pomognu izbjeglicama na human i dostojanstven način, u sigurnosti i zakonitosti.
Predsjednica Sindikata upokojenceva Slovenije Frančiška Ćetković pozdravila je sve članove i članice sindikata Italije, Slovenije i Hrvatske koji su došli podržati akciju i istaknula kako je akcija na granici poruka da u Europi prevladavaju solidarnost i humanost među ljudima i zemljama.
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović izrazila je žaljenje što su kolege s Kosova ostale na granici zbog birokratskih problema. „Upravo je to jedan od razloga zašto se borimo protiv zidova i žica na granicama, za slobodan i siguran prolaz ljudi. Poručujem vam - granice ne štite ni od čega, one samo degradiraju onoga koji ih gradi i ponižavaju onoga koji ih ruši. I pitamo se onda što je alternativa? Alternativa su bolja društva s više solidarnosti. Alternativa su uključiva i održiva društva blagostanja u vlastitim zemljama. I zato smo danas ovdje, da bismo rekli ne žičanim ogradama i granicama, ali da socijalno osjetljivim i humanim društvima bez ksenofobije, mržnje i ratova“, rekla je Petrović.
Generalni tajnik talijanskog sindikata umirovljenika SPI-CGIL Ivan Pedretti naglasio je kako slične inicijative protiv zidova i žica postoje diljem Europe i da one upravo kreću od sindikata umirovljenika Francuske, Italije, ali i Tunisa.
„Sve one ratove koje smo proživjeli i osjetili na svojoj koži, ne želimo da i naša djeca prožive i osjete. Želimo solidarno i humano društvo koje će se na tim temeljima razvijati jer samo na njima možemo graditi budućnost. Ljude koji bježe od ratnih strahota ne možemo spriječiti ni ogradama ni žicama, već im pomoći humanim pristupom“, poručio je Pedretti.
Predstavnici sindikata iz deset zemalja obratili su se okupljenima s porukama solidarnosti za otvorenu Europu koja će prihvatiti sve ljude bez obzira na njihovu boju kože, religijsku pripadnost ili zemlju odakle dolaze te su zatražili vlade da ratificiraju Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika iz redova migranata i članova njihovih obitelji, kao i srodne konvencije Međunarodne organizacije rada.
Werner Thum, predsjednik austrijskog sindikata umirovljenika istaknuo je kako se mora pomoći svim ljudima u nevolji, ali istodobno i pomoći njihovim zemljama da se ponovno izgrade.
Ferenc Kató iz mađarskog sindikata SZEF rekao je da njegova zemlja propagira podjele, izgradnju žica i zidova, ali kako njegova sindikalna središnjica i njegov sindikat poručuju da ne žele takvo društvo, već slobodno koje prihvaća različitosti i pomaže izbjeglicama.
„Na tragu slogana Europske unije Jedinstvo u različitosti, s njegovim dubokim značenjem ljudskoga poštovanja i građanskog suživota, integracije i povjerenja prema zajedničkom europskom domu i zajedničkoj sudbini, danas smo se ovdje okupili kako bi reafirmirali vrijednosti mira, slobode i socijalne pravde, što svjedočimo i svojim potpisima“, poručili su umirovljenici i umirovljenice iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Slovenije i Srbije.
