UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

VOZAČKE DOZVOLE: Ne mijenjajte dobar zakon!

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umi­rovljenika Hrvatske još jednom su u javnom savjetovanju upozorili kako se Zakon o sigur­nosti prometa na cesta­ma ne treba mijenjati jer je dobar i sukladan europskim praksama. Poslana je jasna poru­ka vladajućima - nema izmjena zakona, nema novih nameta za starije!

     Konačni prijedlog Zakona o izmje­nama i dopunama zakona o sigur­nosti prometa na cestama stavljen je na javno savjetovanje 12. travnja 2017. godine, te je u prijedlog zakona ugrađena odredba o obaveznom liječ­ničkom pregledu za osobe starije od 70 godina prilikom produženja vozačke dozvole. U prethodnom je savjetovanju dobna granica (ne)sposobnosti bila po­stavljena na samo 65 godina.

     Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske još jed­nom su se uključili u javno savjetovanje sa svojim komentarima i argumentima kojima su jasno i opetovano poručili vladajućima - ne mijenjajte dobar zakon koji je sukladno europskim praksama propisao kako izabrani liječnik obitelj­ske medicine, koji poznaje pacijenta te njegove dijagnoze i terapije, ima obve­zu izvijestiti policiju o promjeni zdrav­stvenog stanja vozača.

     Međutim, vladajući kao da ne žele razumjeti argumente SUH-a i MUH-a jer kako drugačije objasniti dopise koji su stizali iz Ministarstva zdravstva, Mi­nistarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva unutarnjih poslova. Napo­menimo, premijer Plenković kojem su se SUH i MUH nekoliko puta obratili, nije odgovorio na niti jedan dopis.

Ministre, kad će sjednica?!

     Iz kabineta Ministarstva rada i mi­rovinskog sustava tako je 10. travnja stigao dopis, iako im nismo nikada ni pisali u vezi vozačkih dozvola jer nisu ni nadležni za navedeno pitanje, kako se „o problemu može raspravljati na sjed­nici Nacionalnog vijeća te se o istom eventualno može donijeti zaključak, odnosno dati mišljenje Vladi RH. Me­đutim, rješenje ovog pitanja treba tra­žiti kroz izmjene zakonodavnog okvira te je u tom smislu potrebno obratiti se Ministarstvu unutarnjih poslova".

     Pitamo javno ministra Tomislava Ćorića kako da SUH i MUH predlože ikakav zaključak na sjednici Nacional­nog vijeća za umirovljenike i starije osobe kada, unatoč pismenom za­htjevu za sazivanje sjednice od strane predsjednika Ante Gavranovića, ona nikada nije sazvana. Dapače, već tri mjeseca od potpisivanja Sporazuma o osnutku, nije održana ni jedna radna sjednica Nacionalnog vijeća, već samo ona konstituirajuća i to 21. veljače 2017. godine.

     Podsjećamo kako je u slučaju pred­loženih izmjena grubo prekršen članak

Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u kojem stoji: „Predstavnici Vlade će Vije­će informirati o namjeri donošenja pro­pisa te pripremi prijedloga svih propisa iz djelokruga rada Vijeća". U ovom slu­čaju donošenja izmjena i dopuna Za­kona o sigurnosti prometa na cestama nisu konzultirani predstavnici umirov­ljenika i starijih osoba, iako su zainte­resirani dionici, koji bi između ostalog, trebali u okviru Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe na jednoj od redovnih sjednica raspraviti o pita­nju uvođenja obaveznog liječničkog pregleda za starije osobe pri produže­nju vozačke dozvole te o tome usvojiti zaključak. Ali, opet, kako da se rasprav­lja o određenom pitanju kada vladajući odbijaju sazvati sjednicu?!

Ne pristajemo na nove namete!

     Iako je predlagatelj zakona prihvatio europsku praksu te povećao dobnu gra­nicu za liječnički pregled/potvrdu pri produženju vozačke dozvole sa 65 na 70 godina, Hrvatska liječnička komora traži ponovno snižavanje dobne grani­ce na 65 godina uz obrazloženje kako se „prelako odustalo od važnog kontrol­nog mehanizma jer je riječ o prekomjer­nom teretu za građane". Pitamo Hrvat­sku liječničku komoru i njene članove je li znaju kako je preživljavati s manje od 2.000 kuna, pogotovo u ruralnoj sredini gdje ne postoji dobra mreža javnog pri­jevoza i gdje je nužan automobil za sva­kodnevno funkcioniranje, jer je upravo to svakodnevna realnost ogromnog broja građana.

     Na razmjere siromaštva u Hrvatskoj upozorava Ured pučke pravobranitelji- ce koji ističe kako bi ovim prijedlogom, ako se već uvodi dobno ograničenje od 70 godina, „na socijalno osjetljiv način valjalo urediti i pitanje troškova zdrav­stvenih pregleda" .

Još jednom poručujemo kako je ne­potrebno mijenjati zakon jer je postoje­ći dobar, a ako ipak i dođe do promjena i uvede se dobno ograničenje od 70 go­dina, na dodatne namete od 450 kuna za troškove pregleda ne pristajemo. Neka, kao u većini zapadnoeuropskih zemalja, potvrdu o sposobnosti izdaje izabrani liječnik, i to besplatno. Dosta je bilo da se svaka zakonska promjena lomi na leđima najugroženijeg sloja stanovništva, pogotovo ako u pozadini nema sigurnosnih argumenata, već čisti interesi lobija medicine rada.

Ana Kuzmanić

 

(8.5.2017)