UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

BANKARSKI  SEKTORŠIRI  PANIKU

Vladine reforme smanjuju buduće mirovine ?

 

     Započela velika kampanja bankarske industrije protiv vlade, obogaćena lažima i suzama

Piše: Jasna A. Petrović

     Svi koji su rođeni 1962. godine i ka­snije imat će 27 posto niže mirovi­ne!", paničari novinarka Večernjeg lista „velikim slovima". Ta redovita gla­snogovornica bankarskog sustava, kao da radi reklamnu kampanju protiv vlade u korist mirovinskih fondova drugog stupa pri četiri velike inozemne banke. Na čelu ove mračne i zloćudne kampa­nje je Svjetska banka i njezin neumorni viši savjetnik za mirovinske sustave Zo­ran Anušić. Kako jednostavnije odgo­voriti na gornju tvrdnju, nego li jedno­stavnim riječima: lažu! Neće imati niže mirovine zbog Vlade, već zbog lošeg mirovinskog modela i drugog mirovin­skog stupa.

     Nije točno da je Vlada svojim Pro­gramom konvergencije, koji je zajedno s Nacionalnim programom reformi pri­hvatila 27. travnja 2017., odlučila sma­njiti mirovine, ni postojećih, niti budu­ćih umirovljenika. Nije istina da „Vlada planira do sredine stoljeća smanjiti jav­ne izdatke za mirovine s 11 posto BDP-a na 7,2, tako što će umirovljenici koji će primati mirovinu iz prvog i drugog mi­rovinskog stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaću­je iz prvog stupa, a povratak u prvi stup neće biti moguć".

Vlada je poštovala zakone

     Vlada je postupila sukladno Zako­nu o mirovinskom osiguranju i Zako­nu o dodatku na mirovine (NN 114/11) obrazloženo je zašto se formira doda­tak, i zašto je on utvrđen na 4 posto za umirovljene 1999. godine, odnosno progresivno do 27 posto 2007. godine. Dodatak je uveden kako bi se smanjio diskriminacijski jaz između tzv. starih i novih umirovljenika zbog neusklađiva- nja mirovina, pogrešno izračunate prve aktualne mirovine (AVM) u iznosu od samo 56 posto stvarne, zakonom propi­sane vrijednosti! Zakonodavac je jasno ograničio kako taj dodatak dobivaju umirovljenici u trenutku umirovljenja, ali samo oni koji su uplaćivali puni iznos od 20 posto u prvi mirovinski stup. Tako kaže zakon, tako je budžeti­rala vlada.

No, to se ne sviđa moćnicima Svjet­ske banke i uzrujanim predobro plaće­nim bankarima koji upravljaju s četiri mirovinska fonda drugog stupa. Oni su sve svjesniji da zlatno doba, kada su mogli bezočno kamatariti svoju „domo­vinu", dolazi kraju.     Uskoro će se njihov virtualni novac morati postvariti pa će se vidjeti koliko su zaradili na državnim obveznicama (posuđujući državi isti no­vac koji mu je ona prethodno dala na upravljanje!), a koliko su izgubili svojim pogrešnim ulaganjima u propale dioni­ce poput Credo i Centar banaka, Nexe, Magme, Ingre, Luke Ploče, Agrokora...

Bankari„pojeli" dio mirovina

     Sada je sve jasnije da će mirovi­ne radnika koji će ih dobiti iz prvog i drugog stupa, biti bitno manje od mi­rovina samo iz državnog fonda. I onda su se pametnjakovići domislili da se ponovno samoposlužuju iz državnog proračuna - do nužne propasti ova­kvog obveznog drugog mirovinskog stupa.

Anušić je šokirao svojom direktno- šću na okruglom stolu na Pravnom fakultetu u listopadu 2016., kad je po­ručio Plenkovićevoj vladi kako bi „re- zonski trebalo povećati doprinos u II. stup, smanjiti udio u javnom dugu te nastaviti reformu I. stupa tako da se mi­rovinski dodatak od 27 posto da i oni­ma koji štede u drugom stupu. Zatražio je odrješito i jače penaliziranje prijevre­mene mirovine, izračun mirovina samo za uplaćene doprinose, smanjivanje najniže mirovine, usklađivanje miro­vine s cijenama, a ne plaćama". Riječi predstavnika Svjetske banke, uz plačlji­ve analize      Danijela Nestića iz Ekonom­skog instituta, tada su jasno naznačile smjer kojim će u svojim pritiscima pre­ma vladi krenuti umrežena financijska industrija. Nestić jadikuje nad nastav­nicom rođenom 1963. koja bi dobila mirovinu od 2.331 kune, dok bi dvije godine ranije rođena nastavnica s istim stažem, imala mirovinu od 2.845 kuna. Nestić cvili da je nerazumljivo što se micanje dodatka od 27% hladno opi­suje kao mjera koja će pridonijeti odr- živosti javnih financija. I pritom laže. Jer nikada to nije niti bilo predviđeno reformom da bi se oduzelo.

     Hajdemo odgovoriti! Treba li pro­širiti dodatak od 27 posto i na drugi stup? Ne treba! Ali, može se dati pro­porcionalni dodatak.. Zagovaratelji proširenja mirovinskog dodatka na osiguranike drugog mirovinskog stu­pa često govore o nemoralnom pona­šanju zakonodavca u vezi ovog dodat­ka, iako je zakonodavac vrlo opširno u obrazložio kako je ograničen samo na umirovljenike koji su uplaćivali puni iznos od 20 posto u prvi mirovinski stup. Oni koji su u prvi stup uplaćivali samo 15 posto mirovinskog doprinosa - nemaju pravo na taj dodatak.

Ništa bez reformne drugog stupa

     Je li nepravedno što ta kategorija umirovljenika neće primiti dodatak iz državnog proračuna, kako to smjeraju financijski moguli? Možda nije pra­vedno, ali je zakonito. U protivnom to bi bilo kao da onaj koji nije uplaćivao u drugi mirovinski fond, želi dobiti dio mirovine i iz tog izvora.

Drugi mirovinski fond mora biti reformiran, jer valjda sve susjedne ze­mlje koje su ga uvele i shvatile koliko je taj model Svjetske banke štetan za državne financije i mirovine, nisu bez razloga ukinule ga ili pretvorile u do­brovoljni (Poljska, Slovačka, Mađar­ska, Češka, Slovenija.).. On je i nesi­guran, osobito u vrijeme kad je tržište turbulentno, jer mirovine iz drugog stupa država ne štiti. Reforma drugog stupa s njegovih 87 prikupljenih mili­jardi je potrebni sljedeći korak za ovu vladu, a ne pogodovanje bankarima.

     Tužno je, međutim, koliko su ljudi neuki. Neki govore što ne misle jer su za to plaćeni, no neki govore što ne znaju i ne razumiju, poput Brani­mira Bunjca iz Živog zida, koji je svoj doprinos širenju panike i laži dopu­nio Facebook objavom: "Zločinačke mjere u režiji Plenkovića i Marića se nastavljaju. Prošli tjedan na vladu je stigla odluka da se svim novim umi­rovljenicima mirovine prosječno sma­nje za oko 500 kuna. To je posljedica mirovinske "reforme" koja je navodno trebala povećati mirovine! Uzalud su građani radili 40 godina, uredno od­vajali od plaća, vjerovali institucijama, a na kraju su dobili poniženje, bijedu i siromaštvo." Zbrka protiv ustrašenog naroda.

     Sindikat umirovljenika može prihva­titi sljedeće kao pravično rješenje, no na Vladi je da to operativno razradi. Svim osiguranicima koji, sukladno Zakonu od dodatku na mirovinu (NN 114/11), nemaju pravo na dodatak od 27 posto na izračunatu mirovinu, jer nisu ni jedan mjesec uplaćivali doprinos od 20 posto u I. mirovinski stup, dodatak se može obračunati u proporcionalnoj visini nji­hovoj uplati u I. mirovinski stup.

 

(8.5.2017)