UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

KAŽIMIR VARDA, ZASTUPNIK SMSH

Umirovijenici, obratite mi se za pomoć!

 

Kažimir Varda, saborski zastupnik Stranke me- đugeneracijske solidarnosti Hrvatske (SMSH), po­sljednje je vrijeme najaktivniji saborski zastupnik što se tiče zaštite umirovljenika i starijih osoba. Već nekoliko puta sa saborske govornice obratio se kolegama i kolegicama, Vladi i javnosti gotovo dramatičnim upozorenjima na težak položaj sta­rijih osoba u društvu.

Najzanimljivije je da javno poziva umirovljeni­ke i starije da mu se obrate s pitanjima iproblemi- ma, kako bi ih pokušati riješiti. I u ovom intervju Varda vam daje svoj telefonski broj!

 

1.Odnedavno ste zastupnik nove Stranke međugeneracijske solidarnosti Hrvatske, čime je ona postala parlamentarnom strankom. Kako to da ste se iz komforne pozicije nezavisnog zastupnika u parlamentu odlučili za članstvo u SMSH? Od brojnih stranaka, zašto ste se baš od­lučili za tu?

Nakon što sam proučio program Stranke međugeneracij­ske solidarnosti Hrvatske, koji je blizak mojim opredjeljenji­ma, odlučio sam pristupiti toj stranci jer promiče skrb i zašti­tu umirovljenika i najranjivijih skupina, poput osoba starije životne dobi, osoba s invaliditetom, siromašnih... Kako se kao saborski zastupnik aktivno zalažem za poboljšanje polo­žaja ranjivih skupina, a što se može vidjeti i iz mojih izlaganja u Hrvatskom saboru, nekako je bilo prirodno postati njihov član i zastupnik.

2.Nedavno ste zatražili stanku u Saboru zbog problema uvođenja obaveznog liječnič­kog pregleda za vozače starije od 65 godina te ste istaknuli kako je takav prijedlog podnesen isključivo u svrhu profita medicine rada. Ima li naznaka da bi predlagatelji promjena Zakona o sig urnosti prometa na cestama mogli odustati?

U dva navrata govorio sam o novom prijedlogu uvođe­nja obaveznog liječničkog pregleda za vozače starije od 65 godina prilikom produženja vozačke dozvole. Naime, Mini­starstvo unutarnjih poslova predlaže uvođenje takvih pre­gleda pozivajući se na Direktive EU. Takva obveza značila bi diskriminaciju starijih osoba na temelju dobi jer MUP u svom

 

prijedlogu dob poistovjećuje na diskriminatoran način s bo­lešću. Istaknuo sam u raspravi da je dokazano u prometnoj kriminologiji da su vozači stariji od 65 godina oprezniji i sa­vjesniji, te da rjeđe čine prometne delikte, a glavni krivci pro­metnih nezgoda su alkohol, zlouporaba droga i prije svega, nedostatak iskustva. Uostalom, planira se povećanje radnog vijeka na 67 godina i više, a istodobno se tvrdi da su takve osobe vjerojatno nesposobne dovesti se automobilom do svog radnog mjesta. Koji je to parametar koji određuje da osoba postaje manje sposobna za vožnju upravo onog dana kada slavi 65. rođendan?

Pa i same Direktive EU ne određuju dobnu granicu, nego karakter vozačkih dozvola (amateri, odnosno profesionalci) i minimalne standarde psihofizičke sposobnosti za upravlja­nje motornim vozilima i za počinitelje prometnih prekršaja. Takva obveza, ako bi se uvela zakonom, dovela bi u pitanje ionako teški materijalni položaj umirovljenika jer sada pre­gled kod medicine rada košta 435 kuna, a ako su potrebni specijalistički pregledi koji idu na teret HZZO-a, to u mnogo­me opterećuje i državni proračun. Ako takav prijedlog dođe u saborsku proceduru, ponovno ću se založiti da se takav prijedlog ne usvoji, odnosno predložiti amandman na pri­jedlog zakona. Također, i sam predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u Saboru da će vrlo pažljivo razmotriti to pitanje te se uzdam u njegovu prosudbu. Zatražit ću i razgo­vor s njim.

3.Vladi ste poslali i zastupničko pitanje ve­zano za ukidanje dodatnog zdravstvenog dopri­nosa. Je li odgovor stigao?

Da, dobio sam odgovor da do daljnjega ostaje dodatni zdravstveni doprinos zbog dugova u zdravstvu. To je Vladin odgovor, ali to pitanje i dalje ostaje otvoreno te ću nasto­jati u svakoj prigodi podsjećati izvršnu vlast na potrebu za ukidanjem dodatnog zdravstvenog doprinosa. Ne samo da nema osnova za takav namet, već se i pogrešno obračunava - na cijeli iznos mirovine, a ne na onaj dio koji prelazi iznos prosječne neto plaće u prethodnoj godini.

4.Kako ocjenjujete Vladinu politiku prema umirovljenicima i starijim osobama?

U raspravi u vezi Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u obitelji istaknuo sam potrebu da bi se, u skladu s Konvenci­jom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, trebalo izričito navesti i nasilje nad starijim osobama koje je sve učestalije, ali se o tome još uvijek šuti. Simptomatično je da ne postoji sustav praćenja položaja starijih osoba u društvu i obitelji. Nadležno mini­starstvo, točnije Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike trebalo bi u konačni tekst spomenutog za­kona ugraditi zaštitne mehanizme za starije, a Vlada bi treba­la konačno uvesti posebnog pravobranitelja za starije osobe i umirovljenike.

Ne vjerujem da će to ići lagano, kao što nije prošao ni moj amandman na tzv. paket poreznih zakona gdje sam upozo­rio na obračun poreza na promet kod zamjene nekretnina, kada, u pravilu umirovljenici, odnosno starije osobe, mijenja­ju veći stan za manji. Također sam upozorio na potrebu uki­danja ili izmjene članka Zakona o obaveznim odnosima koji se odnosi na ugovore o dosmrtnom uzdržavanju, pri čemu sam tražio da se zaštite primatelji uzdržavanja. U svim tim pitanjima blisko surađujem i s umirovljeničkim udrugama, osobito sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske.

5.Jedan ste od rijetkih političara koji često progovara o problemima umirovljenika i starijih osoba. Koje su vaše iduće inicijative?

Na dnevnoj bazi pratim aktualna događanja u vezi umi­rovljenika i starijih osoba kako bih na vrijeme mogao reagi­rati u skladu s onim što mi omogućuje poslovnik Hrvatskog sabora. Jedan od primjera je reakcija na diskriminatorne izjave pojedinih saborskih zastupnika o starijim osobama, a koje su izrečene na događaju u Klubu mladih Rijeka. I kao što sam već naveo, posebnu pažnju posvećujem upravo pi­tanjima kojima se diskriminiraju umirovljenici, starije oso­be, osobe s invaliditetom ili djeca s teškoćama u razvoju, a jedan od primjera je reakcija na probleme djece s autiz­mom u Slavonskom Brodu. U svakom slučaju ostaje otvo­ren veliki problem, a to je problem rasta mirovina u skladu s porastom plaća i troškova života, kako bi se zaustavilo nji­hov realni pad.

6.Koliko vam se umirovljenici i starije osobe obraćaju s pitanjima te na što se ta pitanja naj­češće odnose?

Umirovljenike uglavnom zanima povećanje mirovine, pi­tanja vezana uz obiteljsku mirovinu te mogućnost ostvare­nja dijela mirovine umrlog bračnog partnera, problem ispla­te mirovina putem Royal osiguranja, kao i problemi vezani uz siromaštvo, pučke kuhinje i slično. No, nadam se da razumiju kako mi se uvijek mogu obratiti s bilo kojim pitanjem jer sam tu za njih. Mogu me zvati na broj Kluba saborskih zastupni­ka (tel: 01/6303 355) ili mi se obratiti putem e-maila: kazimir. This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , a ja ću sa svoje strane učiniti sve što je u mojoj moći i naravno, u skladu sa zakonom.

Razgovarala: Ana Kuzmanić