UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2

P   i   t   a    j    t   e

NAZOVITE: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190

POŠALJITE E-MAIL: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

 

Ja sam europska umirovljenica.*

Ja sam europski umirovljenik.

 

Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva sve umirovljenike i starije građane

da izađu na referendum i glasaju

ZA pristupanje Europskoj uniji.

Tko glasa protiv ili ne izađe na referendum, opredijelio se za ostanak Hrvatske na periferiji Europe.

►       VRIJEDNOSTI I STANDARDI: Europska unija ima brojne zajedničke         vrijednosti i standarde, posebno u odnosu spram ranjivih kategorija građana, među koje spadaju i umirovljenici i starije osobe.

►    EKONOMSKI I POLITIČKI RAZVOJ: Članstvo u Europskoj uniji bit će   snažan poticaj Hrvatskoj za daljnji politički i ekonomski razvoj, uz visoke         standarde vladavine prava i kvalitetnije propise, te više radnih mjesta, više plaće i dostatne održive mirovine!

►     BOLJI ŽIVOT: Kvalitetniji zakoni, bolja poslovna klima, viša razina prava, veća strana ulaganja – donose i bolji život. Ako od skromne mirovine otputujete u Češku,    Poljsku, Slovačku… u neku od novoprimljenih članica Europske unije, vidjet ćete da   žive bolje, - i mladi i stari.

►     VIŠE MIROVINE: Udjel prosječne hrvatske mirovine u prosječnoj bruto plaći je vrlo nizak, samo 27 posto, a u većini novoprimljenih zemalja (izuzev baltičkih), udjel je oko 40-45 posto.

 

* Zajednički projekt Sindikata   umirovljenika Hrvatske i Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske

 

♦  KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU VAM ♦ KAŽU ♦

EUROPSKA UNIJA SE URUŠAVA? Točno je da se EU suočava s ogromnim rizicima globalne ekonomske i financijske recesije. Jednako je tako izvjesno da najveće i najmoćnije europske zemlje ulažu velike napore kako bi očuvali snažnu i zajedničku Europu. Valjda zato što je tako bolje!

EU ĆE PROPISATI ZAJEDNIČKI MIROVINSKI MODEL? Europska unija nema zajednički mirovinski model, iako ga kroz posljednjih desetak godina fragmentarno pokušava razviti kroz različite preporuke, ugovore i direktive, a trenutno kroz tzv. zeleni odnosno bijeli dokument o mirovinama Sada se zajedničkom regulacijom pokrivaju sljedeća područja: prekogranična koordinacija mirovinskih prava za slučaj promjene zemlje stanovanja i rada; stvaranje internog tržišta i minimalnih standarda za mirovinsku štednju; minimalna zajamčena prava u slučaju nesolventnosti kompanija koje uplaćuju doprinose za mirovine te antidiskriminacijska pravila za sve mirovinske stupove (što je bitno osobito za žene).

EU ĆE ZABRANITI PRIJEVREMENO UMIROVLJENJE? Poput većine europskih zemalja, Hrvatska se ubraja u zemlje s vrlo starim stanovništvom, pa nije čudno da EU preporučuje dulji rad za ostvarivanje pune starosne mirovine; da se visina mirovine vezuje uz godine radnog staža; da se „kažnjava“ prijevremeno umirovljenje, a nagrađuje rad dulji od dobi za starosnu mirovinu… No, sve to Hrvatska već ima u svojim zakonima, a preporuka ne znači i uvjetovanje! Naš Sabor će odlučivati.

EU JE NAREDILA PRIVATIZACIJU MIROVINSKIH FONDOVA? Netočno. Obavezna mirovinska štednja, tzv. dragi stup, zaživio je samo u novim članicama Unije, odnosno u tranzicijskim zemljama koje reformiraju mirovinske sustave pod pokroviteljstvom Svjetske banke. Točno je da EU u svojim najnovijim dokumentima o mirovinama preporučuje uvođenje i dodatnih, privatnih, stupova mirovinske štednje, a to Hrvatska već ima, samo što može razviti kvalitetniji drugi mirovinski stup, jer je postojeći nepovoljan za radnike (osobito za zaposlene žene). Dapače, većina »starih« članica Europske Unije ne poznaje sustav obveznih mirovinskih fondova, odnosno drugi mirovinski stup, već samo dobrovoljnu štednju (treći stup).

EU ĆE TRAŽITI USKLAĐIVANJE MIROVINSKOG SUSTAVA? Hrvatska neće imati puno posla oko usklađivanja mirovinskog sustava s europskim pravili­ma. Naime, kad je o mirovinskom sustavu riječ, Europi je najvažnije da je sustav pojedine zemlje usklađen s Europom u segmentu isplate mirovina, što je Hrvatska već osigurala. Međutim, mi sami tražimo reformu mirovinskog sustava, na način da se posebne „mirovine“ izdvoje iz javnog mirovinskog fonda međugeneracijske solidarnosti temeljenog na radu. Borit ćemo se kako bi se očuvalo usklađivanje mirovina i s rastom plaća, kako bi žene dobile kompenzaciju za skrb o djeci i obitelji……

2012. –   EUROPSKA GODINA AKTIVNOG STARENJA I MEĐUGENERACIJSKE SOLIDARNOSTI

 

 Na starenje treba gledati kao na bogatstvo, a ne kao na teret. Generacija   koja je izgradila Europu zaslužuje da se koristi gospodarskim tehnološkim   napretkom koji je omogućila: pravo na dostojanstvo i zarađenu mirovinu, pravo   na neograničeni rad, pravo na aktivnost u starosti, pravo na sudjelovanje u   odlučivanju, pravo na cjeloživotno učenje i usavršavanje, pravo na   međugeneracijsku solidarnost…