UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PRODULJENJE VOZAČKIH DOZVOLA

Pohlepa i profit protiv umirovljenika

Piše: Ana Kuzmanić

     Nakon što je Ministarstvo unutarnjih poslova na javno savjetovanje 22. prosinca 2016. godine uputio Nacrt pri­jedloga iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cesta­ma, u koji se ponovno želi ugraditi diskriminirajuća odredba o obaveznom liječničkom pregledu za vozače starije od 65 godi­na prilikom produženja vozačke dozvole, Sindikat umirovljeni­ka Hrvatske odmah je istoga mjeseca podnio je pritužbu pučkoj pravobraniteljici te se zajedničkim komentarima s Maticom umirovljenika, uključio u online javno savjetovanje.

     DOPIS MINISTRU KUJUNDŽIĆU: Inicijativa o uvođenju obaveznog liječničkog pregleda stigla je upravo iz Minis­tarstva zdravstva, što je po prvi put javno potvrdilo i Minis­tarstvo unutarnjih poslova u komentarima na javno savje­tovanje. Zbog toga je SUH 25. siječnja 2017. godine uputio dopis ministru zdravstva Milanu Kujundžiću u kojem ga poziva da povuče inicijativu za uvođenje oba­veznog liječničkog pregleda za starije od 65 godina, te da pokaže kako je na strani socijalne osjetljivost, a ne profi­ta. Kako je SUH više puta ustvrdio, riječ je o interesima lobija medicine rada čiji je primarni motiv zarada, a ne „suzbijanje povećane opasnosti na cestama”, jer umirovlje­nici to nisu.

„Javni sigurnosni aspekt" ili profit?

     Zahtjevi SUH-a podržani su od strane javnosti i medija što dokazuje poveći broj objava upravo posvećen toj problematici, preko stotinu komentara na Nacrt prijedloga, kao i interes puč­ke pravobraniteljice, ali MUP ne odustaje od svojih diskrimina- tornih prijedloga. Naime, 31. siječnja 2017. godine objavljeno je izvješće o provedenom javnom savjetovanju gdje se kraj pojedinih komentara MUP uopće ne osvrće na napisano, već su u pitanju copy/paste komentari. Osim kada je u pitanju komentar   Hrvatske liječničke komore, koja je uz neke lobije iz Ministarstvo zdravstva predlagatelj uvođenja liječničkog pre­gleda za starije od 65. godina.

     „Hrvatska liječnička komora se u pogledu predloženih mogućih opcija zalaže za one opcije koje predviđaju normativ­no rješenje u segmentu sposobnosti upravljanja vozilom. Ima­jući u vidu iznimnu važnost ove problematike smatramo potrebnim ponovno uvesti obvezne zdravstvene preglede pri­likom produljenja vozačke dozvole nakon 65. godine života vozača, koji su ukinuti člankom 8. Zakona o izmjenama i dopu­nama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine” br. 64/15). Smatramo da bi se time ponovno usposta­vio dodatni kontrolni mehanizam nadzora nad zdravstvenom sposobnošću za upravljanje motornim vozilom, od kojeg mehanizma se previše lako odustalo uz tadašnje obrazloženje kako se radilo o prekomjernom teretu za građane, potpuno pritom zanemarujući javni sigurnosni aspekt ovog važnog pitanja”, stoji u njihovom komentaru na koji MUP odgovara: „Riječ je o kvalitetnom prijedlogu, kojega bi trebalo dodatno razmotriti i, ukoliko bude prihvaćen, osigurati tehničke i druge preduvjete za primjenu takvog sustava upozoravanja pacijenta-vozača”.

Copy/paste „notorne činjenice”

     Sve osobe koje su istaknule problematiku uvođenja obavez­nog liječničkog pregleda za starije od 65 godina, dobile su jednak odgovor, bez obzira na navedene činjenice. MUP je redom kopi­rao: „Što se tiče obaveze obavljanja liječničkog pregleda prilikom produženja valjanosti vozačke dozvole, nakon navršene 65. godi­ne života, možemo istaknuti da je riječ o obavezi koju zagovaraju i Ministarstvo zdravstva i Hrvatska liječnička komora, koju prav­daju notornom činjenicom da s godinama (i tu je upravo 65. godi­na života uzeta kao granica) dolazi do promjena u zdravstvenom stanju i sposobnostima ljudskog organizma, što bi kod vozačke populacije trebalo redovito kontrolirati, barem prilikom produženja valjanosti vozačke dozvole. Također, sukladno našim statističkim podacima, vozači stariji od 65 godina uzrokuju preko 70 posto prometnih nesreća u kojima sudjeluju, tako da se itekako može govoriti o njihovoj povećanoj rizičnosti, bez obzira na, eventualni, manji broj prijeđenih kilometara”. Iako    MUP navodi kako vozači stariji od 65 godina uzrokuju preko 70% prometnih nesreća u koji­ma sudjeluju, nejasno je odakle takvi statistički podaci jer oni dostupni, iz 2015. godine, kao i 2014., govore suprotno.    Naime, starije osobe uzrokuju samo 10 posto prometnih nesreća, a k tome niti u jednom slučaju nije utvrđeno da je starost, a ne neka bolest, uzrokom nesreće.

Što je dobrovoljno po MUP-u?

     Na komentar SUH-a u kojem se upozorava kako u Zakonu o sigurnosti na cestama postoji odredba kojom je liječnik dužan upozoriti na promjenu zdravstvenog stanja vozača, bez obzira na njegovu dob, MUP uz copy/paste tekst dodaje i idući dio:

     „Točno je da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama već propisano da ako se na liječničkom pregledu ili u tijeku lije­čenja utvrdi da vozač boluje od bolesti ili ima invalidnost radi koje nije više sposoban sigurno upravljati vozilom, liječnik koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabrani liječnik dužan je uz upozorenje bolesniku o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju u kojoj osoba ima prijavljeno prebivalište odnosno privremeno ili stalno boravište, koja će takvog vozača uputiti na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled. Ovdje se radi o izvan­rednom nadzornom liječničkom pregledu, koji nije ovisan o dobi vozača, već o njegovom zdravstvenom stanju. Liječnički pre­gled koji bi se obavljao prilikom produženja valjanosti vozačke dozvole bio bi redovni zdravstveni pregled, koji bi, u svojoj biti, zapravo bio dobrovoljan”.

     U prijevodu, dobrovoljni pregled je u stvarnosti - obvezni pre­gled, jer postaje uvjet za produljenje vozačke dozvole, što poka­zuje MUP-ov idući komentar na konstataciju građana u javnoj raspravi kako bi takav trošak bio prevelik za osiromašene starije osobe. „Podvrgavanje liječničkom pregledu prilikom produženja vozačke dozvole nakon navršene 65. godine života i posljedične materijalne troškove vezane za taj pregled ne smatramo diskriminatornim niti prevelikim teretom. Produženje vozačke dozvole nakon navršene 65. godine života nije nešto što je vozač dužan učiniti, ali ukoliko želi treba se podvrgnuti liječničkom pregledu i dokazati da je zdravstveno sposoban za upravljanje motornim vozilom.     Smatramo da je najlogičnije i najpoštenije rješenje da trošak takvog pregleda snosi vozač koji želi produžiti valjanost vozačke dozvole. Ministarstvo unutarnjih poslova ne može na sebe preuzeti teret snošenja materijalnih troškova kojima su izlo­ženi vozači, pa tako niti troškova njihovih liječničkih pregleda. Staviti taj trošak na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigu­ranje također ne smatramo primjerenim, jer se iz sustava zdrav­stvenog osiguranja pokrivaju, u prvom redu, troškovi liječenja osiguranika i ostali vezani troškovi”, stoji u objašnjenju.

Vidim te prvi put

     Do dodatnih troškova ne bi ni došlo da se ne uvodi ovakva odredba, a automatski se i ne bi starije osobe dovelo u poziciju što će se ovim potezom i napraviti jer 500 kuna za bilo koju osobu, a pogotovo stariju osobu nije mali trošak.

 

I što je najluđe u svemu: kako ministarstva zdravstva i unu­tarnjih poslova mogu tvrditi da je za ocjenu zdravstvene sposobnosti starijeg vozača kompetentniji liječnik medicine rada koji ga vidi po prvi put (i za novce mu potpisuje potvr­du), nego li njegov liječnik opće prakse koji zna od čega boluje i koju terapiju prima?! Zašto onda u gotovo svim europskim zemljama upravo takvi liječnici izdaju (besplat­ne) potvrde kod produljenja vozačke, ali samo iza 70. godi­ne starosti?

 

SUH još jednom poziva na razum i socijalnu osjetljivost predlagatelja zakona, ali osobe iz medicinske struke kojima ne bi primarni motiv trebao biti profit, što je ovdje slučaj. Umirovlje­nici i starije osobe su se već jednom izborile protiv uvođenja diskriminatornih odredbi koje ih guraju na margine društva pa će se izboriti i opet. Ako ne u Hrvatskoj koja ovakvim prijedlo­zima diskriminira starije, onda u Europi.