UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

POTPISAN SPORAZUM O NACIONALNOM VIJEĆU ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

Hoće li porasti penzije?

 

     Nakon gotovo godine i pol dana, predstavnici umirovljenika i starijih osoba ponovno će imati kanal za utjecaj na poli­tike, zakone i strategije i to kroz Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, savjetodavno tijelo Vlade RH. U ime Vlade RH sporazum je 1. veljače 2017. godine potpisao pre­mijer Andrej Plenković s predstavnicima dviju najvećih umirovlje­ničkih udruga, predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasnom A. Petrović i predsjednikom Matice umirovljenika Hrvat­ske Josipom Kovačićem.

     Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o konsti­tuiranju vrlo važnog tijela putem kojeg će se s predstavnicima umirovljenika i starijih osoba uspostaviti kvalitetni i kontinuirani dijalog o svim aspektima politike, a pogotovo zdravstvene, mirovinske i socijalne.

„Težimo poboljšanju položaja umirovljenika i starijih osoba, povećanju mirovina, a Nacionalno vijeće vidimo kao svojevrsni korektiv politika ove Vlade. Zahvaljujem predstavnicima udruga na ovoj inicijativi te se još jednom nadam kvalitetnom dijalogu”, kazao je Plenković.

     Poziv na dijalog pozdravila je i predsjednica SUH-a Jasna Petrović te je pritom naglasila kako umirovljenici i starije osobe taj poziv čekaju od 13. rujna 2015. godine. „Radujemo se dijalo­gu koji predugo čekamo, od zahtjeva za sprječavanje daljnjeg siromašenja starijih ne odustajemo te ćemo o njima pregovarati u okviru realnih mogućnosti”, rekla je Petrović.

     „U međuvremenu je usvojena porezna reforma koja je pogo­dovala samo umirovljenicima s mirovinama većim od 6.200 kuna, a usvojeni su brojni zakoni koji se odnose na umirovljenike i sta­rije osobe.”, nastavila je Petrović te izrazila uvjerenje kako će se na prvoj sjednici Nacionalnog vijeća naći uvođenje hitnih mjera za suzbijanje siromaštva umirovljenika i starijih osoba poput uvođenja minimalne i nacionalne mirovine, poboljšanog modela usklađivanje mirovina te novog modela obiteljskih mirovina.

     Josip Kovačić, predsjednik Matice umirovljenika, iskazao je žaljenje što se na potpisivanje sporazuma tako dugo čekalo jer su, kako je naglasio, brojni zakoni usvojeni bez dijaloga, a pogo­tovo oni o visini i usklađivanju mirovina. „Očekujemo da će se putem Nacionalnog vijeća što prije započeti s razgovorom o pro­mjeni izračuna i usklađivanja mirovina, te da ćemo doista imati partnerski odnos s ovom Vladom”, kazao je Kovačić.

     Osnivanje Nacionalnog vijeća pozdravio je i ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Čorić, koji je rekao kako se oče­kuje da će konstituirajuća i prva radna sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe biti održana kroz dva tjed­na.