UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

NOVI PROJEKT S HRVATSKIM PRAVNIM CENTROM

 Dugo Selo: Važno je znati sa 65+

 

     U sklopu projekta Važno je znati sa 65+ u organizaciji Hrvatskog prav­nog centra, Centra za socijalnu skrb Zagreb, Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, Sindikata umirovljenika Hrvatske i udruge Radio mreža, 8. prosi­nca 2016. godine u Gradskoj vijećnici u Dugom selu, održana je prva tribina na temu Ugovori o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju i druga raspolaganja imovi­nom. Riječ je o nastavku projekta infor­miranja i pružanja savjetodavne pravne pomoći u svrhu sprečavanja zlouporabe ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju starijih osoba. Riječ je o nastavku jednogodišnjeg projekta „Sigur­nost u trećoj dobi: kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovine“, koji je također financiralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

     Na tribini su sudjelovali predstavnici svih projektnih partnera: Ana Paska iz Hrvatskog pravnog centra, Tatjana Bro- zić Perić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb, Siniša Bogdanić ispred udruge Radio mreža i Duško Godić ispred Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, a u ime Sindikata umirovljenika Hrvatske predavač Milan Tomičić, te Biserka Budi- gam i Stjepan Novosel.

     Uz starije osobe, na tribini su sudjelo­vali i predstavnici Centra za socijalnu skrb Dugo Selo te ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Dugo Selo Gordana Kocaj. Cilj tribine je osnažiti starije osobe širenjem informacija i pružanjem podrške te im pomoći da raspolažu imo­vinom u svom najboljem interesu, kako ne bi postali žrtve zlouporaba, osobito kada je riječ o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.

 

PSIHOSOCIJALNE RADIONICE: NISTE SAMI!

     U sklopu projekta održavaju se i radionice psihosocijalne podrške starijim osobama koje vodi psihologinja Biserka Budigam, ujedno i potpredsjednica Sin­dikata umirovljenika Hrvatske, a prva takva radionica održana je 15. prosinca 2016. godine u prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Zagreb u Sigetu. Na radionici su sudionici otvoreno i iskreno govorili o svojim obiteljskim situaci­jama. Osim toga, na radionici su podijeljena i loša iskustva drugih starijih osoba koje su potpisale ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju čije su priče šokirale prisutne. Radionicu su sudionici ocijenili informativnom i dobrodošlom, jer im osim dodatnih informacija o ugovorima o dosmrtnom i doživotnom uzdrž­avanju, pruža i psihičko osnaženje kako bi sigurno i bez pritisaka donijeli pravil­nu odluku.

     Sve prisutne osobe su pozvane da se, ako imaju bilo koji problem oko dono­šenja pravilne odluke ili ako osobe koje traže „svoj dio“ na njih vrše pritisak, izravno obrate psihologinji Biserki Budigam u Psihološko savjetovalište SUH-a.