UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Radni posjet Termama Laktaši

 

     Sindikat umirovljenika Hrvatske je za Povjereništvo SUH-a Za­greb i Zagrebačku županiju organizirao 30. studenog 2016. godine radni posjet Termama Laktaši. Autobus s dvadesetak predstavnika krenuo je prema Okučanima i nakon tri sata vožnje stigao na odre­dište - hotel San u mjestu Laktaši.

Pred hotelom je SUH-ovce srdačno dočekala direktorica Mirjana Čomić sa svojim suradnicima te ih počastila pićem dobrodošlice i kavom. Čomić ih je upoznala sa svojim timom i predstavila bogat program ponude za 2017. godinu. Program se sastoji od smještaja u moderno uređenom hotelu s četiri zvjezdice, obogaćenom s razli­čitim atraktivnim sadržajem poput bazena, saune, wellness masaž­om, Baleno paketima (posebni programi kreirani s ciljem liječenja ili oporavka), Bisernim izvorom (izvor termomineralne vode, oko 50 m od hotela poznatiji pod nazivom Stara Banja) i dostupnosti liječnika koji nakon pregleda odmah preporučuje odgovarajuću terapiju.

     Kako ističe direktorica Čomić, termomineralna voda ima više­struko ljekovito djelovanje na organizam, zbog čega se koristi u svim terapijama: u balneoterapijske svrhe kao pomoćno ljekovito sredstvo i to kupanjem i pijenjem za preventivu i liječenje bolesti lokomotornog sistema, kardiovaskularnih bolesti, bolesti očiju, nervnih poremećaja, za tretman gerijatrijskih bolesti, kao i za rekreaciju i revitalizaciju. Hrana također prati visoku kategoriju hotela pa za doručak gostima nude obilan švedski stol, za ručak i večeru po tri menija od kojih je jedan obavezno vegetarijanski, a po potrebi gos­tiju pripremaju i posebne obroke.

Nakon smještaja u sobe i prezentacije programa, SUH-ovci su obišli uređenu Staru Banju koja se sada koristi za terapije te su s direktoricom turističkog ureda otišli u obilazak Laktaša, mjesta od oko pet tisuća stanovnika s bogatom poviješću i starinama poput ostataka rimskih termi.

Poslije večere pojedinci su se družili uz razgovor ili kartanje, dok su drugi otišli na bazen, saunu ili na masažu. Sutradan su se SUH-ovci uputili prema Banja Luci, a putem su se zaustavili kod samostana trapista cistercita Marija Zvijezda. Pater Franjo je pri­sutnima ispričao povijest samostana i mnoge druge zanimljivosti vezane uz trapiste. Izlet u Banja Luku započeo je panoramskim obilaskom grada - tvrđave Kastel, novoobnovljene džamije Fer- hadije, Gospodske ulice, a bilo je malo vremena i za kupovinu na tržnici.

     Već pomalo umorni od šetnje SUH-ovci su se odmorili uz prave banjalučke ćevape Kod Muje, a čime ih je počastilo Povjereništvo SUH-a Zagreb, nakon čega su popili oproštajnu kavu s direktoricom Mirjanom Čomić. Po povratku u Zagreb, utisak i doživljaj svih čla­nova bio je isti - ugodno i lijepo okruženje, kvalitetni sadržaji i od­lična usluga, a posebno ih je oduševila direktorica Čomić koja se pobrinula da sve bude besprijekorno organizirano. Terme Laktaši svakako su mjesto za sve one koji žele dobar i kvalitetan odmor. (Vesna Bečić)