UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA U NOVIGRADU

Poveljom za veća prava starijih

 

     U Novigradu je 18. studenoga u hotelu Nautika održana tradicionalna godiš­nja konferencija dviju zbratimljenih umirovljeničkih organizacija - Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) i talijanskog Sindikata talijanskih umirovljenika (SPI CGIL). To je bio njihov peti susret u Istri. Tema ovogodišnje konferencije je bila Pove­lja o pravima starijih osoba i umirovljenika u Europi, koju je usvojio Izvršni odbor FERPA/ Europske federacije umirovljenika i starijih osoba. Konferenciju je otvorila Rosetta Milos, predsjednice Podružnice SUH-a Novigrad, a pozdravnu riječ u ime gradonačelnika Antea Milosa, uputio je Alen Luk. Gradonačelnik se pridružio na kraju konferencije i popričao s gostima, dajući punu podršku takvim oblicima zajedništva, utoliko više što su predstavnici oba sindikata ukazivali da se nalaze pred jed­nakim izazovima i da dijele iste probleme, iako djeluju u dvije različite države.

Prije početka konferencije Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a prikazala je video snimak hrvatske i srpske televizije od 18. studenoga 1991. u kojem se vide Vuko- varci kako izlaze iz skloništa te hodaju u koloni ulicama razrušenog grada. Pojasnila je talijanskim kolegama da se taj dan obilje­žava 25 godina od tog tragičnog događaja i zatražila da se minutom šutnje oda počast stradalima u Domovinskom i u svim ratovi­ma u prošlom stoljeću na ovom područjima. U kasnijoj raspravi mnogi su s tugom komentirali svoj doživljaj filma, te je tako Vukovar „posjetio“ Novigrad.

     Ezio Medeot, generalni tajnik SPI CGIL za regiju Friuli Venezia Giulia je naglasio kako stariji ljudi mogu itekako biti korisni svojim društvima, te da je važno da budu uključeni u društvene aktivnosti. Prvenstve­no je naglasio kako je sve više umirovljeni­ka, jer se produžuje životni vijek, ali da se umirovljenicima ne daje prilika da utječu na mehanizme u društvu kako bi mogli imati kvalitetnije usluge svi umirovljenici.

     Vladimir Buršić, potpredsjednik SUH-a i županijski povjerenik SUH-a Istre, istaknuo je da su prosječne mirovine u Hrvatskoj oko 2.000 kuna, ali da nekoliko stotina tisuća umirovljenika ostvaruje mjesečnu mirovinu koja je manja od tog prosječnog iznosa. Založio se da se uvedu minimalna i “socijal­na” mirovina.

     Rita Turati, glavna tajnica SPI CGIL Veneto, upozorila je kako je sindikalistima obje zemlje cilj boriti se za mir i protiv novih zidova i granica, ali i protiv sve većeg jaza između siromašnih i bogatih. Naglasila je kako je važno potaknuti konkretne ciljeve i staviti naglasak na akciju, te da je nakon krize glas radnika na izborima otišao u des­no i da je to jedan od razloga zašto je na američkim predsjedničkim izborima pobije­dio Trump. Također, dodala je kako je zbog krize znatno povećan broj umirovljenika koji primaju manje od 1.000 eura mjeseč­no, a što u Italiji drže da je granica siro­maštva.

Ezo Zaffalon, tajnik SPI Okrugla Venezia je upozorio kako i među ranjivima postoje još ranjiviji, a to su žene, nesposobni za samostalan život i sl. te upravo takvi moraju dobiti veću potporu. Dodao je kako rat, nasilje i zidovi ne rješavaju, već stvaraju probleme. Mirjana Dika-Dužman, predsjed­nica pulske podružnice SUH-a, podsjetila se svoga rada u ispostavi HZMO-a, a Elio Gurt- nera iz Podružnice SPI   Okruga Centar iz Trsta je naglasio kako starost nije bolest, te da je dužnost svih društava osigurati dosto­janstvenu starost. Tajnik SPI Okruga Rovigo je podsjetio kako je bratimljenje talijanskih i hrvatskih podružnica, onih iz Venera i Frizli Venezie Giulie i Istre, itekako važno jer pokazuje kako se ne treba bojati različitog, već iz njega učiti.

     Mirjana Monas, predsjednica pazinske podružnice SUH-a je obratila posebnu pozornost funkcioniranju zdravstvenog sus­tava za potrebe starijih, dajući prednost vaninstitucionalnim oblicima pomoći. Elio Nadalutti iz podružnice SPI Okrugla Manza- no Cividale iz Udina, oštro je napao financij­sku industriju i njezinu pohlepu i pozvao na borbu protiv apsolutiziranja profita.

Uglavnom, unatoč mnogim sličnostima, talijanski i hrvatski umirovljenici se po neče­mu ipak razlikuju - po mirovinama. Bilo je to vidljivo i iz završnih riječi Livija Melgarija iz Međunarodnog odjela SPI CGIL u    Rimu, iako su se i on i Jasna A. Petrović, oboje članovi direkcije FERPA-e, fokusirali na naglašavanje važnosti Povelje o pravima starijih osoba i umirovljenika. Melgari je spomenuo kako je pogrešna dilema o podje­li starih i mladih, te da upravo FERPA potiče zajedničko djelovanje u vremenu kad desni­čarska stajališta više nisu manjinska pojava. Danas su realnost siromaštvo, depresija i očaj i zato je važno ojačati FERPU i europ­ski sindikalni pokret.

     Petrović se založila da se razradi opera­tivni program za implementaciju Povelje, kako bi se konkretizirali smjernice i ciljevi, te definirali operativni zadaci u vezi minimalne mirovine, najboljeg modela indeksacije miro­vina, prevazilaženja rodnog jaza u mirovina­ma itd. Konferencija je uspješno učinila novi korak u zajedničkoj suradnji hrvatskih i tali­janskih umirovljenika.