UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

MATICA I SUH PIŠU PLENKOVIĆU

U reformi zaboravili umirovljenike!

 

     Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvat­ske i Sindikat umirovljenika Hrvat­ske, koje zajedno zastupaju oko 300.000 umirovljenika, uputile su 27. listopada ove godine javnu inicijativu predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću u kojem navode ka­ko su zainteresirane za najavljene „hitne sveobuhvatne porezne reforme koje će obuhvatiti najmanje 16 zakona”, osobito stoga što ni u jednom javnom nastupu nisu spomenute starije osobe, iako čine 24 pos­to stanovništva (stariji od 60 godina), niti su njihovi predstavnici pozvani na dijalog. Ka­ko će se na osnovu ovih izmjena krojiti pro­račun koji će odrediti cijeli mandat nove Vlade, MUH i SUH su izrazili zabrinutost da će se starije osobe, one koje su ih izabrale, preskočiti u reformama.

Stoga su se umirovljenici obratili Plenkoviću, sa sljedećim inicijativama:

     PRVO, planirate povećati neoporezivi dio plaće s 2.600 kuna bruto na 3.800 kuna bruto. Podsjećamo da se svih ovih godina proporcionalno povećavao i neoporezivi dio mirovine, koji sada iznosi 3.800 kuna. To znači da očekujemo povećanje od 44 posto (na 5.500 kuna) te podsjećamo kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine prouzročio ozbiljne posljedice, ia­ko su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom dotaklo tek manji dio umirovljenika.

     Upozoravamo da su hrvatski umirovljenici i starije osobe među četiri najsiromašnijih u Europskoj uniji i da ih oko 60 posto ima mi­rovine niže od 2.000 kuna. A šokantno je to što Hrvatska ima najnižu relativnu mirovinu (udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plaći) od svih zemalja nastalih na pros­toru bivše Jugoslavije - 38,22 posto za 2015. godinu (BIH 44%, Srbija 47%, Crna Gora 57%, Slovenija 58°% i Makedonija 60°%).

Poštovani Premijeru i Ministre, bilo kakvo daljnje smanjivanje udjela prosječne mirovi­ne u prosječnoj plaći uzrokovalo bi poreme­ćaje u relativnoj vrijednosti mirovine i predstavljalo eklatantno nepoštovanje Kon­vencije br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je RH potpisnica.

     DRUGO, tražimo da se ukine dodatni zdravstveni doprinos (od 1 i 3 posto), jer ve­lika većina europskih zemalja nema zdrav­stveni doprinos iz mirovina, a u nekoliko ze­malja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simbo­ličnog. Do konačne realizacije obračun tog doprinosa za one koji plaćaju 3 posto, treba se vršiti samo na dio mirovine koji je iznad

iznosa prosječne plaće u prethodnoj godini (trenutno 5.693,00 kn), a ne na cijelu miro­vinu.

 

Ojačati prvi mirovinski stup

 

     TREĆE, predlažemo da se vrati stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup, jer je njezi­no smanjivanje na 15 posto 2002. godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom pro­računu (te generiralo prekomjerni deficit), a da se stopu doprinosa u drugi stup učini iz­bornom i dobrovoljnom, kao u većini europ­skih zemalja koje drugi stup uopće imaju. U protivnom će država i dalje morati posuđiva­ti uz visoke kamate nedostajući novac od onih istih kojima ga je povjerila na upravlja­nje - bankarskih mirovinskih fondova.

     ČETVRTO, neophodno je uvesti rav­nomjerno plaćanje mirovinskih i zdravstve­nih doprinosa od strane poslodavaca i za­poslenih, jer sada ukupan iznos mirovinskih doprinosa ide samo na račun zaposlenog, a zdravstvenog doprinosa na račun poslo­davca, što je suprotno međunarodnoj kon­venciji 102, koja predviđa najmanje rav­nomjeran odnos.

     PETO, jednako tako izražavamo nadu da će se ograničiti (postocima, automat­skim prijelazom u rad na određeno itd.) pre­komjerni udjel novozaposlenih na određeno vrijeme (95 posto), što bitno narušava si­gurnost radnih mjesta i stabilnost mirovin­skog sustava, te neplaćanje doprinosa do­ista sankcionirati.

     ŠESTO, držimo da je umjesto postoje­ćeg instituta najniže mirovine potrebno uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plaće u prethod­noj godini, jer je to jedino jamstvo da će se zaustaviti potonuće u bijedu najsiromašnijih umirovljenika koji su svoje mirovine stekli radom.

     SEDMO, iako je to predizborno obeća­nje, podsjećamo kako je potrebno odmah uvesti državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, no ona ne može biti veća od minimalne miro­vine onih koji su svoje mirovine stekli ra­dom i ispunjavanjem zakonskih uvjeta. Ako su točni podaci EU-SILC-a, samo 64 posto stanovnika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiče na uvođenje ove naknade.

     OSMO, potrebno je uvesti novi model obiteljske mirovine, sukladan europskoj praksi, tako da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima. Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer većina udovica, koje dulje žive, po smrti partnera ubrzo potonu u siro­maštvo.

     DEVETO, u svjetlu inicijative da se omo­gući rad svim umirovljenicima koji to mogu i žele, a koji je postojećim modelom ograni­čen i diskriminirajući za prijevremene um­irovljenike, potrebno je uvesti i druge fleksi­bilne oblike rada i radnog odnosa s punim i skraćenim radnim vremenom, privremene i povremene, ali samo uz plaćanje poreza i prireza; a pri tom se trebaju zadržati posto­jeći rad putem ugovora o djelu i autorskih ugovora za umirovljenike, s plaćanjem po­reza od 25 posto i pripadajućeg prireza.

     DESETO, kako je rast siromaštva stari­jih neophodno zaustaviti, kao i realni pad mirovina, predlažemo da se kao prvi korak učini korekcija u modelu usklađivanja miro­vina i to tako da se postojeći varijabilni mo­del ostvaruje u korist stopostotnog iznosa rasta povoljnijeg indeksa (plaća ili cijena).

SUH i MUH su također upozorili kako uvođenje bilo kojeg oblika poreza na ne­kretnine drže opasnim u vrijeme kad je ve­ćina „malih vlasnika” starije dobi te su svo­je nekretnine stekli otkupom stanarskih pra­va, nasljeđivanjem i na druge načine, pa bi terećenjem porezom mogli biti izloženi gu­bitku jedinog doma. U dopisu se podsjeća i kako su u veljači predali nadležnom minis­tarstvu 26.000 potpisa.

     Umirovljenici naglašavaju kako su suglas­ni da je potrebno razvijati gospodarstvo i ot­varati radna mjesta, ali je jednako potrebno očuvati socijalnu državu, a posebno spasiti od gladi i poniženja najranjiviju skupinu - starije osobe, majke i očeve, djedove i bake.

     Ova inicijativa je proslijeđena i ministrima financija dr. sc. Zdravku Mariću, ministru ra­da i mirovinskog sustava dr. sc. Tomislavu Ćoriću i ministrici za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadi Murganić. SUH i MUH su izrazili uvjerenje kako će se u najkraćem roku pristupiti potpisivanju sporazuma o osnutku novog Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.