UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kampanja: OKRUGLI STOL „KAKO IZBJEĆI RIZIKE PRI RASPOLAGANJU IMOVINOM

Informacije nisu dovoljne

 

     Projekt je podigao svijest o društvenom problemu ekonomske zloporabe starijih osoba, no potrebne su zakonske poboljšice i čvrsti rokovi za sudske postupke

Na okruglom stolu povodom završetka projekta „Sigur­nost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom”, koji je održan 27. rujna ove godine u Grad­skom društvu Crvenog križa Zagreb u Sigetu, predstavljeni su rezultati ovog vrijednog projekta koji Hrvatski pravni centar (HPC) od listopada prošle godine provodi u suradnji sa Sindi­katom umirovljenika Hrvatske, Centrom za socijalnu skrb Za­greb,    Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb i Udrugom Ra­dio mreža. 0 rastućem problemu ekonomske zlouporabe stari­jih osoba, govorili su sutkinja Vrhovnog suda u mirovini Olga Jelčić, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb Pe­tar Penava, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Bo- žena Horvat Alajbegović, predsjednica SUH-a Jasna Petrović, direktorica HPC-a Vesna Grubić i voditeljica projekta Ana Paska.

     Kako je cilj projekta kako osnažiti starije osobe pružanjem korisnih informacija kojima bi ih se zaštitilo od grabeži njiho­ve imovine, osobito u slučajevima potpisivanja ugovora o do­životnom i dosmrtnom uzdržavanju, na okruglom stolu se mo­glo čuti mnogo korisnih savjeta i preporuka starijim osobama. Petar Penava, ravnatelj    Gradskog društva Crvenog križa Za­greb, naglasio je kako se kroz projekt dodatno educiralo sta­rije sugrađane, dok Božena Horvat Alajbegović, ravnateljica Centra socijalne skrbi Zagreb, napomenula je kako je projekt donio brojne benefite, kako za partnere, kroz dodatnu eduka­ciju stručnjaka, ali i za osobe treće dobi kojima je primarno namijenjen, kako bi se prevenirale posljedice štetnosti sklop­ljenih ugovora o uzdržavanju. Olga Jelčić, sutkinja Vrhovnog suda u mirovini, istaknula je kako je zadovoljna projektom, zato što je stotinjak sudionika seminara iskazalo visoke ocjene. Projekt je informirao populaciju kojoj je namijenjen i ba­rem malo podigao svijest o ovom društvenom problemu, oci­jenila je Jelčić, te dodala kako je jako važno zakonski ogra­ničiti rokove za sudske postupke glede raskida ugovora o uz­državanju, jer uzdržavane osobe nerijetko preminu prije pre­sude.

     Ana Paska iz HPC-a predstavila je glavne projektne aktiv­nosti, kao što su edukativni seminari i izrada priručnika, te do­dala kako su na temelju iskustava stečenih u provedbi projek­ta u izradi preporuke za poboljšavanje položaja starijih osoba.

     Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a, istaknula je kako su priče brojnih korisnika Pravnog Savjetovališta SUH-a do­ista potresne te da treba statistički pratiti ovu masovnu poja­vu lešinarstva i kriminaliteta, kao i inicirati zakonske promje­ne i ubrzati sudske procese u slučaju ekonomske zlouporabe starijih osoba. „Zalažemo se za uvođenje registra ugovora o uzdržavanju, a posebno nam je cilj da se ukine ugovor o dos­mrtnom uzdržavanju, koji je najopasniji po umirovljenike i starije osobe.    Potrebno je urediti ovo podcijenjeno područje” - rekla je Petrović i dodala kako su se obraćali Ministarstvu pravosuđa s prijedlozima, no bezuspješno. Petrović je nagla­sila kako još od 2013. godine SUH vodi kampanju protiv eko­nomske zloporabe starijih, u okviru koje su producirali film, tiskali letke, a sada sudjeluju i na ovom projektu.

     U završnu raspravu uključile su se zamjenica Pučke pravo- braniteljice Lidija Lukina Kezić i Marija Penava Šimac, vodite­ljica Službe za stare i nemoćne osobe, osobe s problemima ovisnosti i azilante u Ministarstvu socijalne politike i mladih. Penava Šimac je izrazila zadovoljstvo projektom jer se podigla razina svijesti o ekonomskoj zlouporabi starijih osoba, dok je Lukina Kezić podržala uvođenje registra ugovora, te pozvala Ministarstvo pravosuđa na suradnju.

Socijalna radnica Doma za starije osobe sv. Josip - Zagreb Ljilja Jelenčić na kraju istaknula kako su osobe starije životne dobi plodno tlo za sve moguće oblike nasilja, posebice eko­nomskog, što je pokazalo i interno istraživanje Doma za stari­je osobe sv. Josip u Zagrebu. (Maja Šubarić Mahmuljin)