UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Matica i Sindikat umirovljenika protiv

poskupljenja dopunskog osiguranja



    Na hitno sazvanoj izvanrednoj konferenciji za novinare, koja se održala u četvrtak 31. ožujka 10.30 sati u Zagrebu, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) oštro su se usprotivili najavama povećavanja dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, upozorivši da bi to bio novi težak udarac za najstariju populaciju te traže da se taj prijedlog odbaci. 
    Predsjednik MUH-a Josip Kovačić napomenuo je kako su mirovine već sada toliko niske da mnogi umirovljenici jedva preživljavaju. „Prosječna mirovina u Hrvatskoj je 2.237 kuna, a to je 38,9 posto prosječne neto plaće. Prema podacima za siječanj 2016. godine 870.215 umirovljenika primilo je prosječnu mirovinu u iznosu od 1.680 kuna, a čak 552.365 umirovljenika primilo je prosječno svega 1.237 kuna“- istaknuo je.
    Predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović izjavila je kako ministar Nakić jedini problem kod poskupljenja dopunskog zdravstvenog osiguranja od prvog svibnja vidi u ostvarivanju pravnih okolnosti. “MUH i SUH smatraju da ne postoje pravni uvjeti za takav potez, koji bi samo pridonio dramatičnom rastućem riziku od siromaštva starijih u Hrvatskoj - rekli su Petrović i Kovačić.
   Pozivajući se na izjave ministra zdravlja dr. Daria Nakića kako je cijena dopunskog osiguranja u Sloveniji oko 200 kn, Petrović je napomenula kako usporedba sa Slovenijom nije primjerena jer su tamo plaće i mirovine znatno više nego u Hrvatskoj. „Naša mirovina ima samo 30 posto realne vrijednosti slovenske mirovine, pa je sadašnji iznos od 70 kuna za dopunsko osiguranje pravilno odmjeren. U Sloveniji prosječna mirovina iznosi 613€, a kod nas je 297€ . Prosječna plaća im je 1.015€, a naša 750€. Ako ministru Nakiću smeta što živi u siromašnoj zemlji, neka pomogne da imamo manje siromašnih ili se slobodno može preseliti u bogatiju Sloveniju. On očito živi u svom svijetu i ne suosjeća s našim građanima“- naglasila je.
        Petrović je na kraju javno upozorila da je riječ o izvlačenju dopunskog osiguranja iz sustava HZZO-a i daljnoj privatizaciji zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj.
    U svjetlu pogoršanog položaja umirovljenika i starijih osoba, Jasna A. Petrović i Josip Kovačić potpisali su Sporazum o suradnji i zajedničkom djelovanju Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske.

 

Zahtjevi Matice i Sindikata umirovljenika Hrvatske


        
Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, udruge koje okupljaju oko 300.000 članova, uputile su ministarstvima zdravlja i financija hitne dodatne zahtjeve:
1.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da hitno podigne cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog zdravstvenog osiguranja na liniju siromaštva prema modelu izračuna Europske unije:    60 posto od medijana plaće, a što iznosi 2.700,00 kuna. Svi građani s primanjima ispod granice rizika od siromaštva imali bi pravo na dopunsko osiguranje na teret države.

Obrazloženje: Prihodovni cenzus je uveden 2010., kad je srezano besplatno dopunsko za 380.000 ljudi. Od tada do danas, cenzus se nije mijenjao. Dopunsko ne plaćaju osigurane osobe čiji ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice, a što u ovom momentu iznosi 1.516,32 kn (prihodovni cenzus), a za osiguranike – samce, ako im prihodovni cenzus u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice tj. 1.939.39 kn. Taj je kriterij za izračun cenzusa zastario, i nije stručno utemeljen. Prihodovni cenzus za članicu EU trebao bi se računati na granici rizika siromaštva za odnosnu zemlju, a to u Hrvatskoj iznosi 2.700 kn. Alternativno  privremeno rješenje je cenzus temeljen na izračunu linije siromaštva od strane Državnog zavoda za statistiku RH, a prag rizika od siromaštva za 2014. je iznosio 1.980,00 kn za samačko domaćinstvo, a za četveročlano domaćinstvo ako im mjesečni prihodi ne prelaze 4.158 kn, no on bi trebao u tom slučaju biti primjenjivan automatizmom i to na bazi izračuna za prethodnu godinu.

2.    Od Ministarstva financija tražimo da u sljedećem rebalansu proračuna ukine dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike - od jedan i od tri posto, u cijelosti.
Obrazloženje: Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je obveznik obračuna dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje iz i na mirovine. Doprinos se obračunava po stopi od 1%, ako je mjesečna  svota  mirovine manja  ili jednaka svoti  prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do kolovoza ili po stopi od 3%, ako je mjesečna  svota mirovine viša od svote  prosječne neto plaće. Država je preuzela plaćati doprinos za kategoriju umirovljenika sa stopom od 1%. Podnositelji ove hitne inicijative, koja je već načelno bila u programima i najavljivana više puta, smatraju da nije osnovano na ionako prosječno vrlo niske mirovine zadržavati ovaj teret. Osobito je neshvatljivo da se usteže 3% od cijelog iznosa mirovine za one koji imaju mirovine više od 5.693,00 kn za umirovljenike koji imaju više od tog iznosa mjesečno (u 2016. godini), a trebalo bi, čak u slučaju privremenog zadržavanja ovog nameta do rebalansa, uvesti hitnu mjeru primjene obračuna tog doprinosa samo na dio mirovine koji prelazi 5.693,00 kn.
3.    Od Ministarstva zdravlja tražimo da u Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, od 9 članova koje predviđa zakon, uđu 2 predstavnika umirovljenika.

Obrazloženje: Predstavnici umirovljenika su uobičajeni predstavnici u tijelima odlučivanja zdravstvenih zavoda (npr. u Skupštini slovenskog zavoda od 25 članova, 7 je predstavnika umirovljenika). Prvo, kao korisnici, a u našem slučaju imaju i legalitet stoga što u ovom trenutku još uvijek plaćaju dodatni doprinos.