UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kampanja: INFORMACIJOM PROTIV GRABEŽA IMOVINE STARIJIH

Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike u raspolaganju imovinom

 

     „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom” naziv je projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). U ovaj projekt, kojim SUH nastavlja svoju uspješnu kampanju    „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba”, uključeni su i Gradsko dru­štvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža. Projekt financira Ministarstvo so­cijalne politike i mladih, a provedba tra­je od listopada 2015. godine do rujna 2016. godine.

     Kada je SUH još prije tri godine, kre­nuo u otvorenu ofenzivu protiv sve učes­talije pojave ekonomske zloupotrebe starijih osoba, namjera i cilj su bili jača senzibilizacija javnosti na pojavne oblike zloupotrebe instrumentarija obveznog prava kao što su ugovor doživotnom i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Ujed­no se željelo upozoriti starije osobe na potencijalnu opasnost koja vreba na nji­hovu imovinu od strane uvježbanih lova­ca, gotovo profesionaliziranih u grabežu imovine starijih osoba. Tada je u okviru kampanje „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba!“ tiskan letak, produciran film i educirano više od 200 volontera koji su nastavili s edukacijom starijih osoba.

Sada su u sklopu projekta, u kojem SUH surađuje s HPC-om kao nositeljem projekta, uspješno održane već dvije od ukupno pet radionica na temu sigurnosti u trećoj dobi i izbjegavanja rizika u ras­polaganju imovinom.

Pula: Što više takvih radionica!

     Dana 21. travnja 2016. godine održa­na je prva radionica namijenjene osoba­ma koje imaju savjetodavnu ulogu za osobe treće dobi kako bi im pomogle u slučaju da namjeravaju raspolagati sa svojom imovinom ili u razrješenju pro­blema nastalih već učinjenim raspolaga­njem. Domaćin je bila pulska podružni­ca SUH-a, a sudjelovali su predstavnici podružnica iz Poreča, Vrsara, Medulina, Fažane i Pule, te socijalne radnice iz centara za socijalnu skrb Rijeke i Pula i ravnateljica Gradskog društva   Crvenog križa Pula. Radionicu su vodile Olga Jelčić, stručnjakinja za građansko pravo, sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini i Ana Paska, organizatorica radionice.

     Da je radionica bila uspješna, potvr­dili su sudionici svojim ocjenama u evaluacijskom upitniku (npr. „Da, zato što je naša populacija najugroženija i nemoćna, nedovoljno informirana o svojim pravima, a smrt je pred vrati­ma."), a svoje zadovoljstvo potvrdili su i preporukama za održavanjem takvih radionica svugdje u zemlji i prodorom te teme u medije.

Split: Za više aktivnog sudjelovanja

     Zatim je 28. travnja u prostorijama splitske podružnice SUH-a održana radionica u kojoj su sudjelovalo dese­tak članovi SUH-a iz Podružnice Split, pet predstavnika iz   Centra za socijal­nu skrb Split te predstavnica Grad­skog društva Crvenog križa Split.

    I na ovoj radionici se vrlo temeljito i konkretno govorilo o raspolaganju imovinom,  osobito sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržava­nju, ugovora o darovanju, ugovora o ustupu i raspodjeli imovine i oporuci. Sve su ovo pravne forme koje su re­gulirane zakonima, međutim u praksi je vrlo značajno kako su one sastav­

ljene, koje su obaveze i prava nave­dene u ugovorima za ugovorne stra­ne, o pravnim učincima pojedinih ugo­vora, o valjanosti istih, mogućnosti raskida i slično.

Informacija kao prevencija

     Sudionici su radionicu ocijenili pe­ticom, držeći da je trebalo omogućiti još više interaktivnog sudjelovanja. No, zaključili su kako se o temi vrlo malo zna te da je osobito važno pro­vesti edukaciju u domovima um­irovljenika i za zaposlene u centrima socijalne skrbi.

      Iako su teme dosmrtnog i doživot­nog uzdržavanja kao i pitanja vezana uz raspolaganje imovinom od strane starijih osoba prepoznata u javnosti zahvaljujući i kontinuiranoj kampanji SUH-a, cjelovitih podataka o tome ne­ma dovoljno, kao što nema dovoljno instrumenata i protokola koji bi mogli učinkovito zaštititi osobe treće dobi od pritisaka, iskorištavanja i zlopora­be, a često ni korištenje pravnih lije­kova ne dovodi do pozitivnih ishoda za starije osobe koje su oštećene po­jedinim ugovorima.

     Starije osobe ne posjeduju dovolj­no informacija koje bi im omogućile da sa sigurnošću odlučuju o ključ­nim načinima raspolaganja svojom imovinom i da sa sklopljenim ugovo­rima budu u potpunosti zaštićene. Zaštitni mehanizmi sklopljenih ugo­vora nisu dovoljno čvrsti, sudskim putem ih je često teško osporiti pa je stoga potrebno razmišljati o njiho­vom osnaživanju i što jačem informi­ranju. Potrebno je djelovati preven­tivno šireći informacije među osoba­ma starije životne dobi o značenju i mogućnostima pojedinačnih načina raspolaganja vlastitom imovinom, o donošenju odluke o sklapanju ugo­vora tek nakon cjelovitog informira­nja i stjecanja povjerenja u osobe s kojima se ugovori sklapanju.

     Sljedeće dvije radionice održavaju se u Zagrebu, i to 17. i 24 svibnja, a posljednja slijedi u Slavonskom brodu u lipnju. (Zorica Drandić, Ana Paska)