UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Kampanja: INFORMACIJOM PROTIV GRABEŽA IMOVINE STARIJIH

Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike u raspolaganju imovinom

 

     „Sigurnost u trećoj dobi: Kako izbjeći rizike pri raspolaganju imovinom” naziv je projekta koji Sindikat umirovljenika Hrvatske provodi u suradnji s Hrvatskim pravnim centrom (HPC). U ovaj projekt, kojim SUH nastavlja svoju uspješnu kampanju    „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba”, uključeni su i Gradsko dru­štvo Crvenog križa Zagreb, Centar za socijalnu skrb Zagreb i udruga Radio mreža. Projekt financira Ministarstvo so­cijalne politike i mladih, a provedba tra­je od listopada 2015. godine do rujna 2016. godine.

     Kada je SUH još prije tri godine, kre­nuo u otvorenu ofenzivu protiv sve učes­talije pojave ekonomske zloupotrebe starijih osoba, namjera i cilj su bili jača senzibilizacija javnosti na pojavne oblike zloupotrebe instrumentarija obveznog prava kao što su ugovor doživotnom i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Ujed­no se željelo upozoriti starije osobe na potencijalnu opasnost koja vreba na nji­hovu imovinu od strane uvježbanih lova­ca, gotovo profesionaliziranih u grabežu imovine starijih osoba. Tada je u okviru kampanje „Zaustavimo zloupotrebu sta­rijih osoba!“ tiskan letak, produciran film i educirano više od 200 volontera koji su nastavili s edukacijom starijih osoba.

Sada su u sklopu projekta, u kojem SUH surađuje s HPC-om kao nositeljem projekta, uspješno održane već dvije od ukupno pet radionica na temu sigurnosti u trećoj dobi i izbjegavanja rizika u ras­polaganju imovinom.

Pula: Što više takvih radionica!

     Dana 21. travnja 2016. godine održa­na je prva radionica namijenjene osoba­ma koje imaju savjetodavnu ulogu za osobe treće dobi kako bi im pomogle u slučaju da namjeravaju raspolagati sa svojom imovinom ili u razrješenju pro­blema nastalih već učinjenim raspolaga­njem. Domaćin je bila pulska podružni­ca SUH-a, a sudjelovali su predstavnici podružnica iz Poreča, Vrsara, Medulina, Fažane i Pule, te socijalne radnice iz centara za socijalnu skrb Rijeke i Pula i ravnateljica Gradskog društva   Crvenog križa Pula. Radionicu su vodile Olga Jelčić, stručnjakinja za građansko pravo, sutkinja Vrhovnog suda RH u mirovini i Ana Paska, organizatorica radionice.

     Da je radionica bila uspješna, potvr­dili su sudionici svojim ocjenama u evaluacijskom upitniku (npr. „Da, zato što je naša populacija najugroženija i nemoćna, nedovoljno informirana o svojim pravima, a smrt je pred vrati­ma."), a svoje zadovoljstvo potvrdili su i preporukama za održavanjem takvih radionica svugdje u zemlji i prodorom te teme u medije.

Split: Za više aktivnog sudjelovanja

     Zatim je 28. travnja u prostorijama splitske podružnice SUH-a održana radionica u kojoj su sudjelovalo dese­tak članovi SUH-a iz Podružnice Split, pet predstavnika iz   Centra za socijal­nu skrb Split te predstavnica Grad­skog društva Crvenog križa Split.

    I na ovoj radionici se vrlo temeljito i konkretno govorilo o raspolaganju imovinom,  osobito sklapanju ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržava­nju, ugovora o darovanju, ugovora o ustupu i raspodjeli imovine i oporuci. Sve su ovo pravne forme koje su re­gulirane zakonima, međutim u praksi je vrlo značajno kako su one sastav­

ljene, koje su obaveze i prava nave­dene u ugovorima za ugovorne stra­ne, o pravnim učincima pojedinih ugo­vora, o valjanosti istih, mogućnosti raskida i slično.

Informacija kao prevencija

     Sudionici su radionicu ocijenili pe­ticom, držeći da je trebalo omogućiti još više interaktivnog sudjelovanja. No, zaključili su kako se o temi vrlo malo zna te da je osobito važno pro­vesti edukaciju u domovima um­irovljenika i za zaposlene u centrima socijalne skrbi.

      Iako su teme dosmrtnog i doživot­nog uzdržavanja kao i pitanja vezana uz raspolaganje imovinom od strane starijih osoba prepoznata u javnosti zahvaljujući i kontinuiranoj kampanji SUH-a, cjelovitih podataka o tome ne­ma dovoljno, kao što nema dovoljno instrumenata i protokola koji bi mogli učinkovito zaštititi osobe treće dobi od pritisaka, iskorištavanja i zlopora­be, a često ni korištenje pravnih lije­kova ne dovodi do pozitivnih ishoda za starije osobe koje su oštećene po­jedinim ugovorima.

     Starije osobe ne posjeduju dovolj­no informacija koje bi im omogućile da sa sigurnošću odlučuju o ključ­nim načinima raspolaganja svojom imovinom i da sa sklopljenim ugovo­rima budu u potpunosti zaštićene. Zaštitni mehanizmi sklopljenih ugo­vora nisu dovoljno čvrsti, sudskim putem ih je često teško osporiti pa je stoga potrebno razmišljati o njiho­vom osnaživanju i što jačem informi­ranju. Potrebno je djelovati preven­tivno šireći informacije među osoba­ma starije životne dobi o značenju i mogućnostima pojedinačnih načina raspolaganja vlastitom imovinom, o donošenju odluke o sklapanju ugo­vora tek nakon cjelovitog informira­nja i stjecanja povjerenja u osobe s kojima se ugovori sklapanju.

     Sljedeće dvije radionice održavaju se u Zagrebu, i to 17. i 24 svibnja, a posljednja slijedi u Slavonskom brodu u lipnju. (Zorica Drandić, Ana Paska)