UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

NAGRADA SSSH

Srce sindikalne solidarnosti za Milana

     U okviru Praznika rada u Tvornici kulture u Zagrebu 29. travnja je pred uglednim izaslanicima državnog i gradskog vrha, do­dijeljena nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti“ u 2016. istaknutim borcima za radnička prava. Dobitnik glavne na­grade - kristalne vaze s ugraviranom posvetom i povelje je Goran Micarev, povjerenik Sindikata turizma i usluga Hrvatske u sindikal­noj podružnici „Apartmani Medena d.d., Seget Donji, a dobitnici po­velja su Dragan Novoselović, bivši glavni povjerenik Sindikata me­talaca Hrvatske-Industrijskog sindikata u sindikalnoj podružnici Đuro Đaković Zavarene posude d.d. i Milan Tomičić, pravni savjet­nik u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Nagrade je uručila Božica Žilić, potpredsjednica SSSH-a

     Kao pravnik s dugogodišnjim iskustvom u zagrebačkom gospo­darstvu te desetogodišnjom sindikalnom aktivističkom borbom, Mi­lan Tomičić je 2015. godine u Pravnom savjetovalištu Sindikata umirovljenika Hrvatske pomogao pravnim savjetima i primarnom pravnom pomoću više od 300 osoba, a još najmanje tisuću putem telefona, promičući time sindikalnu solidarnost i zajedništvo kod najranjivije populacije, radnika starije dobi i umirovljenih radnika. Brojni su članovi sindikata udruženih u SSSH naprosto iz pravnog savjetovališta za aktivne radnike na istom katu zgrade Radničkog doma proslijedili u prostorije SUH-a.

     Posebno se angažirao u provođenju akcije SUH-a 2015. godine pod nazivom «Zaustavimo ekonomsku zloupotrebu starijih oso­ba!*, kojom je krenuo u otvorenu borbu protiv ekonomskog zlostav­ljanja starijih osoba, svjedočeći o sve učestalijim prijavama sluča­jeva financijskih prijevara i ekonomske zloporabe, dijelom i uslijed recesije i bujanja siromaštva. Na tu temu održao je i javne tribine i radionice u svim većim županijama i gradovima s velikim odazi­vom građana, educiravši više stotina građana.

     Specifično je da je u okviru kampanje objavljen i njegov privatni broj mobitela te su pozivi stizali gotovo danonoćno, a medijskim is­tupima bitno je pridonio informiranosti članova sindikata i drugih građana o njihovim pravima. Na uručenje Milan je došao direktno iz bolnice gdje je prošao tešku operaciju. Živio Milan!