UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ŽENSKI KOMITET FERPA-E

Manifest za žene

      Ženski komitet FERPA-e osudio je 3. ožujka na sas­tanku u Bruxellesu kompleksnost i težinu situacije s kojom se suočavaju starije Europljanke. U želji da se pokrenu promjene, zaključeno je kako prosječna miro­vina žena mora dosegnuti razinu prosjeka Europske unije, jer su sada muške mirovine za gotovo 40 posto više od ženskih. Prema mišljenju Europske komisije trebat će 70 godina da bi se ukinule razlike u plaćama širom EU. Kad bismo to preračunali u radne dane, proizlazi da za istu plaću, žene godišnje moraju raditi 117 dana više od muških kolega.

     Posve je jasno da je do ovog jaza došlo zbog činjenice da žene nisu dobro integrirane u tržišta rada, pa za posljedicu imaju i niže mirovine. Zbog toga Ženski komitet FERPA-e traži da se ustanove egalitarniji državni mirovinski sustavi, kako bi se konačno dokinule razlike s osnova spola, invalidnosti, rase, etniciteta, seksualne orijentacije, religije, političkih pogleda, socijalnog statusa itd.

     Javnost nije upoznata s teškim položajem sta­rijih žena, te je stoga potrebno provesti osvješći­vanje, kako starijih osoba, tako i ukupne popula­cije. Starije žene su žrtve najvećih socijalnih raz­lika i nepravdi u posljednjim desetljećima, vrlo su ranjive i nerijetko žive u siromaštvu. Zbog pogor­šanja i reduciranja zdravstvene skrbi, siromašne starije žene su još više ugrožene. Upravo zbog teškog zdravstvenog stanja u takvim okolnosti­ma, više ne raduje i očekivano produljenje život­ne dobi.

     U najgoroj situaciji su žene koje su ovisne o tuđoj njezi i pomoći, jer ovise uglavnom o svojim obiteljima, a većina smještajnih kapaciteta je u privatnom vlasništvu, uz vrlo visoke cijene, koje si starije žene ne mogu priuštiti - neki su od zak­ljučaka i zahtjeva koje je Ženski komitet FERPA- e oglasio povodom Međunarodnog dana žena.

 

FERPA protiv zidova i tvrđava

     Moramo se očitovati na ovo što se do­gađa u Europi, na rijeku migranata i izbje­glica. Znamo da je to osjetljivo pitanje, ali se slažemo u jednom: borba protiv po­vratka nacionalizma i nasilnih rješenja je zajedničko opredjeljenje. Europa mora bi­ti prostor slobode i demokracije, slobode kretanja i poštovanja ljudskih prava.

     Europa mora imati održivi razvojni plan, tako da niti jedno ljudsko biće ne bude os­tavljeno po strani. Ako će svaka zemlja graditi zidove, val izbjeglica i migranata će svejedno doći, jer je očaj jači od prepreka. Europa ne može postati mjestom mnogih zatvorenih zemalja, ograđenih žilet žica­ma, kao da one sebe brane. Bit će to ogro­man problem za naš koncept socijalne Eu­rope i zaposlenosti bez granica. Europa mora biti protiv sile te održati kontinuitet mira, kao kroz posljednjih 70 godina.

 

IZVRŠNI ODBOR FERPA-E

Protiv siromaštva

  U Bruxellesu je 3. i 4. ožujka održan Izvršni odbor FERPA-e, na kojem se vodila burna rasprava o budućim prioritetima FERPA-e, njezinu snaženju, jačem povezivanju s dru­gim sekcijama i odjelima u ETUC/Europskoj konfederaciji sindikata, web-stranici, osniva­nju opservatorija, promjeni statuta, privlače­nju novih članica iz zemalja koje za sada nisu uključene.

     Vrućih je komentara bilo i u vezi izbjegličke krize, u vezi čega su reagirale brojne žene, dok su poneki muškarci zagovarali obranu od religij­ski i kulturološki „tuđih” doseljenika. Generalna tajnica Carla Cantone je vrlo odrješito rekla kako FERPA hoće otvorene granice, a ne ograđene tvrđave, te je inicirala usvajanje zajedničke izja­ve.

     Zanimljivo i inovativno je i sudjelovanje pred­sjednika Odbora mladih ETUC-a u radu FERPA-e, te prepoznavanje brojnih pitanja od zajedničkog interesa. Tom Vrijens (Belgija) je naglasio kako nema konkurencije u zapošljavanju starijih i mla­dih te da međugeneracijska solidarnost ostaje te­melj mirovinskih sustava. No, naglašena je potre­ba za borbu protiv dominacije prekarnih poslova, jer se time neće osigurati dovoljno za socijalne naknade. U radu Izvršnog odbora je sudjelovala i Marina      Monaco, savjetnica ETUC-a, a tijekom dvodnevnog rada dominirala je vrlo otvorena, kon­struktivna i zanimljiva rasprava predstavnika iz svih zemalja.

 

RIM:Direkcija odlučno o aktivnostima

     Direkcija FERPA-e, u čijem je članstvu i predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, održala je po prvi put sjednicu u Rimu, gdje su se general­noj tajnici FERPA-e Carli Cantone pridružila sva trojica predsjednika sindikata umirovljenika Italije, Ivan Pedretti, generalni tajnik SPI-CGIL, Ermenegildo Bonfanti, generalni tajnik FNP-CISL i Romano Bellissima, generalni tajnik UILP-UIL, koji predstavljaju više od sedam milijuna um­irovljenih članova sindikata odnosno više od 40 posto ukupnog sindikal­nog članstva. Njihovi su govori ukazivali na potrebu zajedništva i koor­diniranog djelovanja, ali i na potrebu jačanja veze aktivnih i umirovljenih radnika.