UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Aktivnosti: POVJERENIŠTVO SUH-A ZAGREB

Znate li svoja prava?

     Tribina za umirovljenike i starije osobe pod naslovom „Znate li svoja prava“, održana je 4. veljače u 10,30 sati u Radničkom domu. Organizatori tribine bili su Povjereništvo Sindikata umirovljenika Zagreb i udruga „Promeza“, koja provodi aktivnosti za unapređenje kvalitete života umirovljenika i starijih osoba. Na tribini su govorili socijalna radnica Ivana Crnjac, pravni savjetnik SUH-a Milan Tomičić, predsjednica Povjereništva Zagreba Biserka Budigam te predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović, a prikazan je i kratki film SUH-a „Prevareni i poniženi“ iz projekta „Zaustavimo zlostavljanje starijih osoba“.

     Socijalna radnica Ivana Crnjac prvo je govorila o pravima starijih iz sustava socijalne skrbi, a Milan Tomičić predstavio je Pravno savjetovalište SUH-a i aktivnosti u borbi protiv zloporabe starijih osoba kroz institute dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja. Nakon prikaza filma, šezdesetak sudionika tribine pokrenulo je bogatu raspravu o problemima materijalnog iskorištavanja i zanemarivanja umirovljenika i starijih osoba upravo zbog neupućenosti i neinformiranosti, zbog čega kao posljedica sli­jede mnoge prijevare koje starije osobe dovode na rub siromaštva, kao i najgori oblici zlostavljanja. Jedna od sudionica je, primjerice, ispričala kako je kćerki dala u vlasništvo dva stana i kuću na moru, a sada je kćer želi smjestiti u dom kako bi mogla prodati jedini preostali stan u kojem gospođa živi.

     Priča starije gospođe, invalidne još od djetinjstva, dirnula je sve prisutne. Cijeli je život radila u specijalnim radionicama za invalidne osobe, kod kuće brinula o djeci i suprugu i svakoga mjeseca nastojala uštedjeti iznos u vrijednosti sadašnjih dese­tak kuna. Sada ima malu ušteđevinu od 500 eura, zbog koje je izgubila pravo na socijalnu potporu, koja joj je potrebna da operiranom suprugu plati tuđu njegu.

      Tako su se redale svakodnevne, a opet posebne priče stari­jih osoba. Sustav ima puno rupa, a umirovljenici su žrtve nedorečenosti zakona i praksi. Slijedeća tribina s istim sadrža­jem i istim predavačima održat će se u prostorijama Mjesnog odbora u Primorskoj ulici 32 u Zagrebu, 11. veljače u 10.30 sati.