UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Događanja: Zahtjev za hitno produljenje mandata Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe

 

    Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvat­ske, udruge koje okupljaju oko 300.000 članova diljem Hr­vatske, zatražile su dopisom od 11. veljače od premijera Ti- homira Oreškovića hitno donošenje odluke o produženju postoje­ćeg mandata Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe kao savjetodavnog tijela pri Vladi Republike Hrvatske, barem na šest mjeseci.

     U protekla dva mandata Vlade Republike Hrvatske sporazumom je utvrđen temeljni zadatak Nacionalnog vijeća da razmatra i daje svoje prethodno mišljenje o svim zakonima i propisima koji su od interesa za umirovljenike i starije osobe.        Stoga Matica i SUH nagla­šavaju kako je Nacionalno vijeće postalo nezaobilazno mjesto di­jaloga umirovljenika i predstavnika Vlade, ali trenutačno nije u funkciji. Zbog toga su predstavnici 1,2 milijuna umirovljenika one­mogućeni da preko ovog savjetodavnog tijela sudjeluju u dijalogu, posebno u sadašnjem trenutku kada su najavljene šire reforme od strane nove Vlade, koje će se dijelom odnositi i na umirovljenike i starije osobe. Ako se to žurno ne učini, zaustavit će se uhodani mo­del dijaloga u duhu europskih normativa i prakse, na koje smo ob­vezatni i zaključcima Godine aktivnog starenja 2012.

     Oreškovića se informira kako je Vijeće sastavljeno od ukupno deset predstavnika, i to pet predstavnika umirovljenika i starijih osoba, tri predstavnika Vlade te po jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstve­no osiguranje. Organizacijske, stručne, administrativno-tehničke i materijalne uvjete za potrebe Vijeća osigurava Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Stoga Matica i SUH predlažu da Orešković po hitnom postupku imenuje predstavnike Vlade u Vijeće i da to savjetodavno tijelo počne s aktivnostima koje su do sada potvrdi­le svoju vrijednost. Novi Sporazum o Nacionalnom vijeću predstav­nici umirovljeničkih udruga i Vlada mogli bi potpisati do kraja ove godine.