UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

JAVNI POZIV UMIROVLJENICIMA S BLOKIRANIM RAČUNIMA:

Otvorite zaštićeni račun u FINA-i!

     Sindikat umirovljenika Hrvatske bio je zasut dnevnim upitima umirovlje­nika u vezi „božićnice", isplata koja je započela 18. prosinca ove godine. Naime, iako je Sindikat svojom inicija­tivom za omogućavanje isplate tog jednokratnog novčanog primanja iz Umirovljeničkog fonda, uspio postići da i oni s blokiranim tekućim računima dobiju „božićnicu" na zaštićene raču­ne, vidljivo je da dio umirovljenika nije upućen u tu mogućnost.

     Stoga je Sindikat umirovljenika Hrvatske 3. prosinca uputio javni poziv svim umirovljenicima, čiji su tekući računi blokirani, da što prije u obližnjoj poslovnici FINA-e, uz predočenje osobne iskaznice i ban­kovne kartice blokiranog računa is­pune obrazac za otvaranje zaštiće­nog računa, na kojem će se isplaći­vati dvije trećine njihovih mirovin­skih primanja, dio koji će time biti zaštićena od ovrhe. I „božićnica" će tako biti zaštićena te upotrijebljena u željene svrhe, da obogati blag­danski stol. Umirovljenici nakon primitka potvrdu o otvorenom zaštićenom računu, trebaju istu odnijeti u ispostavu Zavoda za mi­rovinsko osiguranje. Tek nakon to­ga će se zaštićeni dio mirovine i jednokratna „božićnica" doznačiti na taj račun.

     Podsjećamo da 325 kuna dobi­vaju umirovljenici čija mirovina izno­si do tisuću kuna, 225 kuna oni s mi­rovinama od tisuću do dvije tisuće kuna, 145 kuna s mirovinama od dvije do tri tisuće kuna, a svima koji imaju mirovine veće od tri tisuće ku­na pripada po sto kuna božićnice.