UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

SDP/HRVATSKA RASTE:  MIROVINE I MIROVINSKI SUSTAV ODRŽIV

•    Negativan trend odnosa zaposlenih i umirovljenika koji traje od početka ‘90-ih godina prošlog stoljeća svoj vrhunac dosegnuo je početkom mandata ove Vlade.

•    Uz loš omjer zaposlenih i umirovljenika još je veći problem struktura umirovljenika koju mahom čine ljudi relativno mlađe životne dobi, što je posljedica rata i ekonomske tranzicije koju su obilježili pljačka i privatizacija tijekom koje su nepovratno izgubljena brojna radna mjesta.

•    Zbog korupcije u mirovinskom sustavu tijekom ‘90-ih i kasnije Republika Hrvatska imala je najveći udio invalidskih mirovina u odnosu na zemlje članice EU. Prijašnja Vlada ukinula je usklađivanje mirovina s rastom troškova života i plaća što je rezultiralo velikim gubitkom kupovne moći umirovljenika te dodatnog urušavanja njihove materijalne situacije.

•    U našem mandatu mirovine se ponovo usklađuju s troškovima života i plaćama. Usklađivanje se provodi automatski, uz primjenu nove formule, još povoljnije za umirovljenike. Unatoč krizi, ukupni porast mirovina tijekom mandata iznosio je 4,7 posto U dva navrata tijekom mandata povećan je porezni odbitak za umirovljenike, s 3.200 kuna na 3.400 te potom na 3.800 kuna. I u narednom mandatu nastavljamo usklađivati mirovine s rastom troškova života i rastom plaća. Ubrzanje gospodarskog rasta utjecat će na veći postotak rasta mirovina u odnosu na prethodno razdoblje!

•    Tijekom mandata ove Vlade zaustavljen je nagli rast broja umirovljenika. Postepeno se povećava dob za odlazak u starosnu mirovinu. Dok drugi govore o tome, mi smo već osigurali za korisnike starosne mirovine zakonsku mogućnost nastavka radne aktivnosti uz zadržavanje mirovina. Uspostavili smo kvalitetni sustav za kontrolu i nadzor odobravanja invalidskih mirovina, broj novih invalidskih mirovina godišnje smanjen je na 1/3 u odnosu na prethodnu Vladu i sad je na razini EU prosjeka. Unaprijedili smo način poslovanja mirovinskih fondova. Uvedene su tri nove kategorije obveznih mirovinskih fondova, tzv. potportfelja (A, B i C) prilagođenih životnoj dobi umirovljenja članova fonda.

•    Stvorit će se zakonske mogućnosti i preduvjeti da u slučaju smrti jednog partnera drugi partner nastavi primati određeni postotak njegove mirovine. Nadalje, stvorit ćemo preduvjete za povećanje mirovina ukidanjem doprinosa za zdravstvo u iznosu od 3 posto. Radi poticanja dužeg zadržavanja u svijetu rada planiramo proširiti krug korisnika mirovine koji uz korištenje mirovine mogu zasnovati radni odnos. Donijet će se zakonske izmjene koje će omogućiti dodjelu socijalne mirovine građanima RH nakon navršene 65-e godine života, a koji nisu stekli uvjete prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.

•    Osiguranici koji će ostvariti mirovinu iz oba obvezna stupa, u prvom stupu ostvaruju osnovnu mirovinu. Sada je osnovna mirovina niska u odnosu na mirovinu koja se ostvaruje samo u prvom stupu te nedovoljno ovisi o visini plaća osiguranika. Stoga se planira promijeniti formula za određivanje osnovne mirovine na način da se u većoj mjeri uzima visina plaće osiguranika i omjer stopa doprinosa za prvi i drugi stup. Postojeći sustav staža osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani staž) utemeljen je u cilju zaštite radnika zaposlenih na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.

•    Budući da su se znatno promijenili uvjeti rada (zaštita na radu, tehnologija, organizacija i dr.), institut beneficiranog staža više nije primjeren tržištu rada niti je kompatibilan mirovinskim sustavima u Europskoj uniji te ga je potrebno redefinirati. Predviđa se uvođene profesionalne mirovine uz mogućnost rada uz zadržavanje prava na profesionalnu mirovinu.



DOMOLJUBNA KOALICIJA: MIROVINE SU PRENISKE

•    Umirovljenici su trajna briga HDZ-ove koalicije.

•    Usklađivat ćemo mirovine s rastom plaća.

•    Mirovine će tijekom našeg mandata narasti pet posto.

•    Uvest ćemo liberalniji Zakon o radu i vratiti dio umirovljenih na tržište rada tako da država garantira dio mirovine u slučaju rada za niska primanja.

•    Poboljšat ćemo uvjete života za starije građane. Za one o kojima nema tko srbiti i koji nemaju prihod osigurat ćemo takozvanu nacionalnu mirovinu.

•    Mirovine naših građana su relativno niske u usporedbi s prosječnim mirovinama u drugim europskim zemljama. Apsolutno moraju biti veće i to je ono čemu ćemo stremiti.

•    Hoće li se zamrznuti drugi mirovinski stup? Koalicijski partner BUZ kaže da drugi stup ne može normalno funkcionirati, a mirovine iz prvog stupa u ovih zadnjih nekoliko godina niže su od 2.000 kuna. To je posljedica manjih uplata u prvi mirovinski stup, što bi se promijenilo kada bi se promijenio omjer osiguranika i umirovljenika. Ili kada bi drugi stup bio individualna štednja. Od drugog mirovinskog stupa sada koristi imaju samo banke. HDZ se nije očitovao na taj prijedlog BUZ-a.