UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

Hrvatska stranka umirovljenika: SUH podržava veći dio predizbornih zahtjeva

     Pred tridesetak SUH-ovaca 15. listo­pada u Radničkom domu „gostovali" su čelnici Hrvatske stranke umirovljenika, članovi SDP-ove koalicije Hrvatska raste, i to predsjednik Silvano Hrelja, dosadaš­nji šef zastupničkog kluba HSU-a Željko Šemper i glasnogovornik Jurica Galešić. Hrelja je upozorio na dugu povijest surad­nje Sindikata umirovljenika i HSU-a, te mnogo zajedničkih postignuća u borbi za prava umirovljenika. U prezentaciji pro­grama HSU-a za parlamentarne izbore ove godine, Hrelja je pobrojao 16 točaka, na koje se predsjednica SUH-a Jasna Petrović javno očitovala, izrazivši stajališ­ta i prijedloge SUH-a.

     Dodatni zdravstveni doprinos: SUH se već godinama također zalaže za ukidanje instituta dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike, koji bi u cijelosti trebalo ukinuti, i stopu od jedan posto i stopu od tri posto, pa je HSU zamoljen da tako formu­lira svoj prijedlog, jer bi ostavljanje dodat­nog doprinosa za zdravstveno osiguranje moglo biti aktivirano od neke buduće vlade i za one s nižim mirovinama.

     HRT pristojba: Glede smanjenja HRT pristojbe, koja je doista za umirovljenike preveliki teret, držimo da nije najvažnije socijalno ugroženim umirovljenicima sma­njiti pretplatu, već u cijelosti povećati miro­vine. SUH podržava i da udovac ili udovi­ca imaju, uz svoju mirovinu, pravo i na dio mirovine svoga preminulog partnera, a ne­ma ništa protiv da se i na nacionalnoj razi­ni uvede božićnica dodatnim sredstvima od poslodavaca (iz sredstava koja bi se namirila plaćanjem poreza na regrese za­poslenima).

     Drugi mirovinski stup: Hrelja, međutim, nije znao kako odgovoriti na pitanje pred­sjednice SUH-a zbog čega je u ime svoje stranke naglo i bez obrazloženja promije­nio stajalište spram drugog mirovinskog stupa, za koji sada ne traži zamrzavanje ili ukidanje, već da ga treba „u većoj mjeri staviti u funkciju razvoja gospodarstva i smanjenja javnog duga“. Petrović i pred­sjednik SUH-ova Odbora za mirovinska prava i sustav Ivo Marjanović vrlo su de­taljno objasnili argumente za transformaci­ju drugog stupa u dobrovoljni, ali ne oduzi­manjem iz prvog mirovinskog stupa među- generacijske solidarnosti. Tu, na žalost SUH i HSU imaju krajnje suprotstavljena stajališta, utoliko više što je i sam čelnik HSU-a donedavno zagovarao stajalište o zamrzavanju i štetnosti takvog stupa.

     Deklarativne stavke: Unatoč (pre)više načelnih i deklarativnih programskih stav­ki, poput „unapređenja dostupnosti zdrav­stvene zaštite", ratifikacije (revidirane) So­cijalne povelje Vijeća Europe, „decentrali­zacije socijalne skrbi s povećanjem kapa­citeta ustanova socijalne skrbi“ i usvajanja Deklaracije o neotuđivim pravima um­irovljenika u Hrvatskom saboru, program HSU-a ima još i konkretnijih elemenata.

     Naknada za starost: SUH je ocijenio ka­ko je zasigurno potrebno građanima stari­jima od 65 godina bez radnog staža osigu­rati „socijalnu naknadu“ na teret sredstava socijalne skrbi, ali se zalaže za model drž­avne naknade za starije od 65 godina koji nisu stekli uvjete za mirovinu, i to iz držav­nog proračuna. Isto, ali različito. SUH se, k tome, zalaže i za uvođenje minimalne mi­rovine koja bi iznosila 50 posto minimalne plaće, što HSU ne drži dijelom mirovin­skog, već socijalnog sustava.

     Pravobranitelj za starije osobe: SUH se također zalaže za uvođenje instituta pra­vobranitelja za umirovljenike i starije oso­be, a prihvaća i da se vlasništvo nad do­movina umirovljenika prenese sa države na županije kao osnivače, ali uz uvjet da im se zakonom zabrani prenamjena (u npr. hotele). Prihvaća i redistributivnu mjeru da se osobama koje koriste rodiljni ili roditelj­ski dopust kod izračuna mirovine za to raz­doblje uzima prosjek plaće svih ostalih go­dina. HSU naglašava da je to mjera za že­ne, međutim SUH drži da treba biti i za očeve koji koriste roditeljski dopust.

     Dodatak na mirovinu: Prihvatljivo je i omogućiti prigodom umirovljenja pravo na dio dodatka od 27 posto razmjeran stažu onima koji sada štede u drugom mirovin­skom stupu, ali SUH drži daleko boljim svim dopustiti prijelaz u prvi stup kako su to učinile Poljska, Slovačka i Češka, jer je politički neshvatljivo da se tjera ljude s pla­ćama nižima od tisuću eura ulagati u drugi stup, kad to naprosto nije isplativo i imat će puno niže mirovine nego u prvom stu­pu.

     Royalovi korisnici: Na posljetku, SUH podržava programsko stajalište HSU-a da je država suodgovorna za sudbinu korisni­ka Royalovog modela dokupa mirovine, ali ne i s time da se prihvati njegove korisnike u mirovinski sustav RH, već da se nađe rješenje kroz druge modele.

Čega nema?

     SUH u ovom programu nije prepoznao nekoliko važnih prioriteta, a to je na prvom mjestu transformacija obvezatnog drugog stupa u dobrovoljni i to nikako na teret do­prinosa iz prvog mirovinskog stupa. Refor­ma mirovinskog sustava je potrebna, no HSU se ne hvata u koštac s takvim pita­njem.

     Drugo, HSU nije nigdje spomenuo pro­blem naglog siromašenja umirovljenika i starijih osoba, gdje je danas više od treći­ne njih u kategoriji siromašnih i socijalno isključenih. Nikakve mjere se ne prepoz­naju u predizbornom programu koje bi pre- venirale ili zaustavile siromašenje, osim tzv. socijalne naknade.

     Treće, HSU ne spominje potrebu pro­nalaženja boljeg modela usklađivanja mi­rovina, jer je postojeći doveo do toga da su u posljednje dvije godine usklađene za sa­mo 5 kuna.

     SUH-ovci su ocijenili razgovore kvalitet­nim i dvosmjernim promišljanjem moguć­nosti poboljšanja prava standarda za um­irovljenike i starije osobe, te očekuju nas­tavak suradnje s ovom parlamentarnom strankom s kojom dijele sjećanja na zajed­ničku borbu i postignuća.