UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

NACIONALNO VIJEĆE ZA UMIROVLJENIKE I STARIJE OSOBE

 

Jednokratno novčano primanje - svima!

 

     Kad je 2. srpnja Sindikat umirovljenika Hrvatske javnim apelom od državnog vrha zatražio hitno izvanredno usklađivanje mirovina zbog naglog siromašenja, nije se još znalo da će tijekom rujna, prvo usklađivanje mirovina nakon dvogodišnje pauze obogatiti prosječni umirovljenički budžet sa samo pet-šest kuna. Još smo manje mislili da bi isplata nekakve božićnice mogla biti kompenzacija za dugo­godišnje kontinuirano rušenje umirovljeničkog standarda i narušavanje dostojanstva.

 

     Ipak, kad si gladan, ne pitaš za jelovnik, već - što ima, zar ne? I mrvice su dobre.Tako su se 13. listopada na zadnjoj sjednici ovog saziva Vlade RH okupili članovi Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe kako bi izglasali pri­jedlog „Odluke Vlade Republike Hrvatske o isplati jednokrat­nog novčanog primanja iz sredstava koja pripadaju RH kao članu Umirovljeničkog fonda”. Doista dugačak naziv odluke za tako malo novaca.

 

     Naime, svi korisnici mirovinskih primanja ostvarenih u Hr­vatskoj i s hrvatskim prebivalištem dobit će jednokratni milo­dar - oni s mjesečnim primanjem zatečenim 30. studenoga do 1.000 kn - 325 kuna; od 1.001 do 2.000 kn - 225 kuna; od 2.001 do 3.000 kn - 145 kn, a od 3.0001 kn na više - 100 ku­na. U mirovinska primanja radi poštovanja socijalnog kriterija ovaj puta će se uključiti i mirovinska primanja u inozemstvu.

 

     Uglavnom, predstavnici SUH-a su ovu odluku podržali, jer alternativa je prepustiti 191 milijun umirovljeničkih kuna - državnom proračunu. Pri povratu duga umirovljenicima, os­novan je Umirovljenički fond HP-Invest, kako bi se iz njega (najčešće prodajom dionica) sukcesivno vraćao mirovinski dug. Ta je priča završena i 18. prosinca ističe rok za prituž­be onih koji se smatraju zakinutima, nakon čega bi se novac „vratio” državi. Hitnom zakonskom izmjenom, i odlukom o raspodjeli jednokratnog davanja umirovljenicima, taj je no­vac spašen.

 

     Eto, s ponešto ironije možemo reći kako su SUH-ovci iz neočekivanog izvora dobili simbolično ispunjenje svojeg zahtjeva za izvanrednim usklađivanjem mirovina.

 

     21. sjednica Nacionalnog vijeća završila je zbraja­njem i oduzimanjem postignutoga, pri čemu nije manjka­lo i optimističkog nabrajanja budućih poteza od strane ministra Miranda Mrsića. Kad ponovno osvoje vlast. A to je manje-više sve poznato: povećat će doprinose za dru­gi stup jer su mirovinski doprinosi od samo 20 posto naj­niži u EU (zanimljivo priznanje na kraju mandata!), te će razviti treći stup. Zatim: neće promijeniti formulu usklađ­ivanja mirovina, omogućit će da bračni drug uživa svoju i dio mirovine preminulog partnera, potpisat će revidira­nu Socijalnu povelju, potpisati Deklaraciju o pravima umirovljenika i to je to. Sve ono što, uostalom, piše u „programu” HSU-a.

 

     Mrsić veli da odlaze sa osjećajem zadovoljstva jer su mi­rovine u četiri godine povećali za 4,7 posto, te omogućili rad (dijelu) umirovljenika, uveli starosnu mirovinu za dugotrajni staž i još ponešto. Nacionalno vijeće je ispunilo svoju svrhu i treba nastaviti djelovati. A da je moglo bolje... moglo je.

 

Što s „blokiranim” umirovljenicima?

 

     SUH je 14. listopada 2015. uputio hitnu inicijativu rav­natelju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Srećka Vukovića da se posebnim uputama omogući da jednokatno novčanu pomoć dobiju i umirovljenici čiji su tekući računi blokirani. Naime, nakon reagiranja svojih članova, SUH je upozorio kako je riječ o primanju soci­jalne naravi, te ukoliko se ne omogući da ono dođe na zaštićene račune, bit će kažnjeni zapravo socijalno naju­groženiji.