UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE 

 

 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

 

 

 

Zagreb, 02.09.2015.                                   

                                  

                                              

                                                                                  Gosp. mr.sc. Boris Lalovac,

                                                                                  ministar financija

                                                                                  Zagreb

 

 

Poštovani gospodine ministre Lalovac,

 

POVIŠENJE OSOBNOG ODBITKA I ZA UMIROVLJENIKE!

 

            Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske zamijetili su Vaše najnovije najave uvođenja korekcije osobnog odbitka na plaće i to za 15 posto, sa 2.600 na 3.000 kn. Pozdravljamo sve što poduzimate kako biste zaposlenima olakšali preživljavanje te potakli porast potrošnje.

            Kada ste prije godinu dana vršili korekciju osobnog odbitka, također ste u prvim najavama zaboravili umirovljenike i odgovarajuće povišenje osobnog odbitka na mirovine, na što smo Vas podsjetili te je odbitak povećan sa 3.400 na 3.800 kn.

            Podsjećamo i ove godine, kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine za razmjernih 15 posto, odnosno najmanje sa 3.800 na 4.200 kn, uzrokovao ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom pogodovalo tek manjem dijelu umirovljenika.

            Poznato Vam je kako je prosječna hrvatska mirovina prema ZOMO spala na 2.234,65 kuna (lipanj 2015.) odnosno samo 39,35 posto udjela u prosječnoj plaći, što je smješta na samo dno Eurostatove ljestvice relativne vrijednosti mirovine od 28 članica EU. Tendencije su još opasnije, jer oni koji su umirovljeni tijekom 2015. godine imaju prosječnu mirovinu od samo 2.193 kuna, te je udjel njihove mirovine u prosječnoj plaći samo 37,7 posto!

            Upozoravamo također da je novi model usklađivanja mirovina praktički držao mirovine zamrznutima već drugu godinu, a niti najnovije tzv. usklađivanje se ne može smatrati zaštitom od rastućeg siromaštva umirovljenika i starijih osoba, po čemu smo pri vrhu EU ljestvice.

            Poštovani Ministre, bilo kakvo daljnje smanjivanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći uzrokovalo bi poremećaje u relativnoj vrijednosti mirovine i eklatantno nepoštovanje Konvencije br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je RH potpisnica.

            Podsjećamo također kako bi konačno bilo potrebno realizirati obećanje iz Plana 21 kojim je predviđeno ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike u iznosu od jedan i tri posto, jer to također predstavlja ozbiljan teret za dio umirovljenika.

            Očekujući Vaše razumijevanje, osobito u predizbornom razdoblju, s poštovanjem,

  

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                          Sindikat umirovljenika Hrvatske:

Josip Kovačić, predsjednik                                               Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a