UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  MATICA UMIROVLJENIKA HRVATSKE 

 

 

 

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

 

 

 

Zagreb, 02.09.2015.                                   

                                  

                                              

                                                                                  Gosp. mr.sc. Boris Lalovac,

                                                                                  ministar financija

                                                                                  Zagreb

 

 

Poštovani gospodine ministre Lalovac,

 

POVIŠENJE OSOBNOG ODBITKA I ZA UMIROVLJENIKE!

 

            Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske zamijetili su Vaše najnovije najave uvođenja korekcije osobnog odbitka na plaće i to za 15 posto, sa 2.600 na 3.000 kn. Pozdravljamo sve što poduzimate kako biste zaposlenima olakšali preživljavanje te potakli porast potrošnje.

            Kada ste prije godinu dana vršili korekciju osobnog odbitka, također ste u prvim najavama zaboravili umirovljenike i odgovarajuće povišenje osobnog odbitka na mirovine, na što smo Vas podsjetili te je odbitak povećan sa 3.400 na 3.800 kn.

            Podsjećamo i ove godine, kako bi izostanak povećanja neoporezivog dijela mirovine za razmjernih 15 posto, odnosno najmanje sa 3.800 na 4.200 kn, uzrokovao ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom pogodovalo tek manjem dijelu umirovljenika.

            Poznato Vam je kako je prosječna hrvatska mirovina prema ZOMO spala na 2.234,65 kuna (lipanj 2015.) odnosno samo 39,35 posto udjela u prosječnoj plaći, što je smješta na samo dno Eurostatove ljestvice relativne vrijednosti mirovine od 28 članica EU. Tendencije su još opasnije, jer oni koji su umirovljeni tijekom 2015. godine imaju prosječnu mirovinu od samo 2.193 kuna, te je udjel njihove mirovine u prosječnoj plaći samo 37,7 posto!

            Upozoravamo također da je novi model usklađivanja mirovina praktički držao mirovine zamrznutima već drugu godinu, a niti najnovije tzv. usklađivanje se ne može smatrati zaštitom od rastućeg siromaštva umirovljenika i starijih osoba, po čemu smo pri vrhu EU ljestvice.

            Poštovani Ministre, bilo kakvo daljnje smanjivanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći uzrokovalo bi poremećaje u relativnoj vrijednosti mirovine i eklatantno nepoštovanje Konvencije br. 102 Međunarodne organizacije rada, čija je RH potpisnica.

            Podsjećamo također kako bi konačno bilo potrebno realizirati obećanje iz Plana 21 kojim je predviđeno ukidanje dodatnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike u iznosu od jedan i tri posto, jer to također predstavlja ozbiljan teret za dio umirovljenika.

            Očekujući Vaše razumijevanje, osobito u predizbornom razdoblju, s poštovanjem,

  

 

Matica umirovljenika Hrvatske                                          Sindikat umirovljenika Hrvatske:

Josip Kovačić, predsjednik                                               Jasna A. Petrović, predsjednica SUH-a