UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

SLOVENIJA: Sportski susreti slovenskih penzića

     U Škofji Loki su 19. lipnja u sportskoj dvorani Poden održani 10. Sportsko-rek- reativni susreti članova Sindikata um­irovljenika Slovenije (SUS), a tradicionalno je nazočan bio i predstavnik Sindikata um­irovljenika Hrvatske.

     Okupljanje sudionika i užina organizirani su do 9 sati, kada je započelo svečano ot­vorenje uz predstavnike lokalne zajednice. Sudionicima se obratio predsjednik Save­za slobodnih sindikata Slovenije Dušan Semolič, govoreći o gospodarskom i društ­venom stanju u Sloveniji, s posebnim osvr­tom na položaj umirovljenika koji je sve lo­šiji.

     SUH je i ove godine predstavlja pot­predsjednica Biserka Budigam koja je pre­nijela pozdrave i dobre želje umirovljenika Hrvatske i izrazila divljenje velikom uspje­hu slovenskih kolega koji uspijevaju održa­vati zajedničke sportske susrete već dese­tu godinu. „Mi u Hrvatskoj imamo daleko veći broj članova i prostorno smo raspros- tranjeniji, ali još nismo uspjeli organizirali takve susrete na razini države. Vjerujemo da ćemo iduće godine ipak uspjeti." - na­glasila je Budigam i zaželjela fer i sportsku borbu, te radost druženja sudionika.

     Susrete je otvorio uz prikladne pozdrav­ne riječi predsjednik SUS-a Konrad Breznik.

     Natjecanja su se održala u 6 disciplina i to: pikado, kuglanje (viseća kuglana), boćanje, stolni tenis, streljaštvo i šah. U svakoj disci­plini natjecale su se posebno ženske i muš­ke ekipe (osim u šahu), a broj takmičara je varirao od najmanje troje u ženskoj ekipi u streljaštvu i stolnom tenisu, pa do 25 muš­kih u pikadu. Natjecanja su završila do 14 sati, ali rezultati su se obrađivali do 17 sati kada su podijeljeni pehari i medalje.

     U međuvremenu je organiziran ručak te druženje uz glazbu i pjesmu, a mnogi su i zaplesali. Za goste i članove SUS-a koji nisu sudjelovali u natjecanjima, or­ganiziran je posjet Loškom muzeju koji je suvremeni muzej koncipiran kao živahno interaktivno polje u kojem upoznajemo prošlost, razumijemo sadašnjost i učimo za budućnost. Otvoren je još 1939. godi­ne i nalazi se na tri lokacije.