UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 JAVNI APEL SINDIKATA UMIROVLJENIKA HRVATSKE 

ZA UVOĐENJE HITNOG IZVANREDNOG USKLAĐIVANJA MIROVINA  

Poštovana gospođo Predsjednice RH, poštovani gospodine Predsjedniče Hrvatskog sabora, poštovani gospodine Predsjedniče Vlade RH,

            Predstavnici Sindikata umirovljenika Hrvatske okupljeni na 13. Skupštini SUH-a, održanoj 30. lipnja 2015. godine u Zagrebu, odlučili su obratiti se hrvatskom državnom vrhu s apelom za hitno poboljšanje položaja umirovljenika uvođenjem izvanrednog usklađivanja mirovina zbog naglog siromašenja hrvatskih umirovljenika.

 

            Prosječna mirovina hrvatskog umirovljenika u kontinuitetu opada, jer su izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju mirovine „zamrznute“ već godinu i pol dana. U svibnju prosječna mirovina iznosila je samo 2.234,72 kuna (294€), što iznosi samo 39,05 posto udjela u prosječnoj plaći. Hrvatske mirovine su time pale na dno EU ljestvice, uz Bugarsku i Rumunjsku. Klizanjem prema dolje, bez usklađivanja, Hrvatska krši i međunarodnu konvenciju br. 102 Međunarodne organizacije rada, kojom je određeno kako je minimalni standard za udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći 40 posto.

 

            Tendencije su još opasnije, jer oni koji su umirovljeni tijekom 2015. godine imaju prosječnu mirovinu od samo 1.991,83 kuna (260€),te je udjel njihove mirovine u prosječnoj plaći samo 34.8 posto! Posve je jasno da ni najavljeno mršavo usklađivanje mirovina u drugoj polovici godine neće moći zaustaviti katastrofično padanje mirovina na samo dno u odnosu na druge zemlje Europske unije.

 

            Nadalje, iako su Planom 21 davana obećanja kako će se uvesti pravičnija formula usklađivanja mirovina umjesto dotadašnje tzv. švicarske formule, nadležni ministar je novu varijabilnu formulu u posljednji trenutak, suprotno dogovoru s predstavnicima umirovljeničkih udruga, „obogatio“ i sa švicarskom formulom, pa je posljedica tome da su mirovine zamrznute već drugu godinu. Švicarska formula usklađivanja mirovina (u vrijednosti polovice zbroja porasta plaća i povećanja troškova života) ne osigurava održivost mirovina na razini općeg standarda, jer prema toj formuli mirovine gube po jedan posto vrijednosti svake godine – čak i ako se usklađuju.

 

            Iako je tim istim Planom 21 obećano da će se ukinuti dodatno zdravstveno osiguranje od jedan i tri posto na mirovine (od nameta za sada su izuzeti oni koji bi plaćali jedan posto), ni time se nije olakšalo terete na mirovine.

 

            Istina, dug „novim umirovljenicima“, do kojega je došlo1998. godine kad jetadašnja vlada prvu AVM (aktualnu vrijednost mirovine) kao obračunsku jedinicu, utvrdila u iznosu 35,16 kn, iako je prema izračunu radne grupe u kojoj su bili i predstavnici umirovljeničkih udruga trebala iznositi 62,37 kuna. Prva AVM je, dakle, utvrđena u  iznosu od samo 57 posto od stvarne zakonom propisane vrijednosti! Na osnovi te prve AVM određivane su daljnje vrijednosti automatskim povećavanjem prema formuli usklađivanja mirovina i – nepravda se samo povećava. Ipak, ona je djelomično ispravljena uvođenjem tzv. mirovinskog dodatka za umirovljenike iz prvog stupa (3 do 27 posto), te je ostalo nevraćeno 19 posto vrijednosti.

 

            Jednako tako kako je u ratno vrijeme tadašnji premijer Nikica Valentić nepoštivanjem zakona oštetio Hrvatsku za dug tzv. starim umirovljenicima, koji se vraćao sve do preklani (ukupno: deset milijardi i 252 milijuna kuna), tako je za vlade Zlatka Mateše, 1998. godine došlo do umanjenog izračuna prve AVM, što nisu ispravile sljedeće vlade.

 

            Nadalje, od strane više bivših vlada najavljeno je kako će se uvesti i tzv.socijalne mirovine za one koji su stariji od 65 godina, a ne ostvaruju pravo na mirovinu, no ni to nije učinjeno.

 

            Posljedice su sramotne i neoprostive. Hrvatski umirovljenici sa dvjestotinjak eura prosječne mirovine (tri puta nižima od grčkih mirovina – nad kojima plače cijela lijeva Europa), sada su među tri najsiromašnije skupine starijih osoba u EU.   

 

            U Hrvatskoj je zabilježen ubrzani rast siromaštva i socijalne isključenosti stanovnika starijih od 65 godina, a osobito žena (više od 50 posto svih ženskih samačkih domaćinstava žive u siromaštvu). Čak 24 posto hrvatskih građana starijih od 65 godina je u zoni rizika od siromaštva, svaki četvrti! Više od 70 posto umirovljenika ima mirovine niže od 3.000 kuna.

 

            Tragičan je noviji pokazatelj kako je Hrvatska na svjetskoj ljestvici ekonomskog statusa starijih osoba Global Age Watcha za 2014. samo u godinu dana pala za 26 mjesta te zasjela na 67. mjesto od 96 zemalja. Hrvatska je nisko rangirana u području adekvatnosti i sigurnosti prihoda i stope zaposlenosti starijih, te ima najvišu stopu siromaštva starijih u užoj regiji. Jedino po zdravstvenim indikatorima je iznad prosjeka regije.

 

            Hrvatska nema ozbiljnu strategiju za borbu protiv siromaštva starijih osoba, osobito žena u toj dobnoj skupini; ne provode se istraživanja; ne utvrđuje se godišnje tzv. linija siromaštva koja bi trebala poslužiti kao razdjelnik za razna socijalna i ina prava. O siromaštvu starijih se govori sporadično, kao o balastnoj generaciji, bez postavljanja pitanja zbog čega u susjednoj Mađarskoj ili Slovačkoj i Češkoj stopa rizika od siromaštva starijih osoba od 65 godina iznosi samo 4-9 posto i koja je „tajna“ njihovog dostojanstvenog statusa.

 

            Hrvatske nema stvarne politike poticanja rada umirovljenika (isključeni su npr. prijevremeni umirovljenici), ima najnižu stopu radne aktivnosti starijih od 55 godina u EU; ima mirovinske doprinose samo na teret radnika, što nema niti jedna druga zemlja u EU; ima niski doprinos za sustav međugeneracijske solidarnosti od samo 15 posto koji je do 1992. iznosio 24,1 posto…Hrvatska nema minimalnu mirovinu (već najnižu), ali zato štiti bogate, jer je propisala najvišu osnovicu za mirovinski doprinos. 

 

            Sadašnja Vlada RH poziva umirovljenike na strpljivost, što je gotovo nemoguće, jer je već prije uništena kupovna moć umirovljenika produbljena povećanjem troškova života sa nesagledivim posljedicama.           

 

            13. skupština Sindikata umirovljenika Hrvatske poziva državni vrh da hitno formira multisektorsku proširenu radnu skupinu koja će izraditi strategiju spašavanja starijih osoba od naglog siromašenja, te: 

 

- da se odmah izvrši izvanredno usklađivanje mirovina za mogući dio „oduzetog“ dijela prve aktualne vrijednosti mirovine (dug iznosi 19 posto!), odnosno na drugi potreban način; 

 

- da se razmotri uvođenje automatskog mehanizma usklađivanja mirovina kad njihov udjel u prosječnim plaćama padne ispod 40 posto; 

 

- da se primijeni „čisti“ varijabilni model usklađivanja 70:30, u korist povoljnijeg rasta (indeks plaća, indeks cijena); 

 

- da se sve mirovine, i po općim i po posebnim propisima, usklađuju prema općoj formuli, jer razdjel tzv. posebnih mirovina nije proveden na individualnoj razini;  

 

-   da se uvede tzv. socijalna mirovina za one koji ne ostvaruju to pravo;        

 

U očekivanju vašeg očitavanja i žurnog poduzimanja mjera za spašavanje starijih sugrađana od naglog i pojačanog trenda siromašenja, 

 

S poštovanjem,                                                                    

            

                                                                                                  Predsjednica SUH-a

 

                                                                                                     Jasna A. Petrović