UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva

ministra Miranda Mrsića da podnese ostavku! 

 

     Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske na svojoj 5. sjednici održanoj u srijedu 25. ožujka 2015. godine u Zagrebu, upućuje javni poziv ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću da hitno podnese neopozivu ostavku i spasi hrvatske radnike i umirovljenike svojeg neznanja, nemara i neodgovornosti.

 

1. Relativna vrijednost hrvatskih mirovina prema općim propisima dotaknula je dno, jer je u siječnju ove godine pala na samo 39,17 posto udjela u prosječnoj plaći (2.238 kn/5.716kn): čime je među državama u okruženju pala na samo dno, a pri dnu je u EU.

 

Prema Konvenciji o minimalnim standardima u socijalnoj sigurnosti br. 102 Međunarodne organizacije rada, 40 posto udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći se smatra donjom granicom koju zemlja potpisnica konvencije ne bi smjela priječi.  Prema Konvenciji br. 128 taj je minimum podignut na 45 posto. SUH će prijaviti RH Međunarodnoj organizaciji rada zbog kršenja konvencije 102 i međunarodnih minimalnih standarda.

 

2. Mirovine u Hrvatskoj su zamrznute od 2013. godine, jer u 2014. godini nije bilo usklađivanja.

 

Ministar je čvrsto obećavao kako će se 2013. ukinuti švicarska formula i uvesti varijabilni model usklađivanja 70 : 30, u korist povoljnijeg rasta (indeks plaća, indeks cijena). Međutim, ministar je prevario radnike i umirovljenike te zadržao i švicarsku formulu, zbog čega nije bilo usklađivanja. Time nastavlja posao siromašenja starijih osoba, a to je po svjetskim kriterijima jedan od osnova za adekvatnost mirovina.

 

3. Za vrijeme mandata ovog ministra jedna trećina osoba starijih od 65 godina je ušla u zonu siromaštva i socijalne isključenosti, što je dvostruko više od prosjeka članica EU. Kao posljedica siromaštva, glad i izolacija starijih osoba su hrvatska svakidašnjica.

 

Čak 23,4 posto Hrvata starijih od 65 godina su siromašni, dok je postotak siromašnih žena te dobne skupine dosegao 26,6 posto. Više od 50 posto žena u samačkim domaćinstvima su siromašne. Zašto Ministar ne nađe odgovor na pokazatelje kako Mađarska ima samo 4,4 posto, Češka 5,8 posto, a Slovačka 6,0 posto siromašnih starijih osoba?

 

4. Samo u godinu dana, sa 2013. na 2014., Hrvatska je u ekonomskoj sigurnosti starijih osoba prema indeksu Global Age Watcha pala za 26 mjesta te zasjela na besramno nisko 67. mjestu (život starijih stanovnika npr. Bjelorusije, Tadžikistana, Bangladeša i Paragvaja je kvalitetniji).

 

Hrvatska je nisko rangirana u području adekvatnosti i sigurnosti prihoda i stope zaposlenosti starijih, te ima najvišu stopu siromaštva starijih u užoj regiji. Jedino po zdravstvenim indikatorima je iznad prosjeka regije.

 

5. Ministar je inzistirao na zadržavanju najniže stope doprinosa za javni stup međugeneracijske solidarnosti od samo 15 posto (na dnu smo EU), kako bi eventualno opet oduzeo iz tog stupa nekih novih 5 posto doprinosa  i dao ih na upravljanje (inozemnim) bankama.

 

Ministar nije dopustio otvaranje javne rasprave o mirovinskom sustavu, već je isključivo inzistirao na promicanju neoliberalnih reformskih zahvata, omogućavajući čak inozemnim bankama da sastavljaju nacrte zakona koji im pogoduju. Također, ministar nije dozvoljavao pokretanje rasprave o transformaciji drugog obveznog mirovinskog stupa kapitalizirane štednje u dobrovoljan, kako su to riješile Češka, Slovenija, Poljska, Slovačka i Mađarska, dok su sve druge bivše socijalističke zemlje drugi stup zamrznule. Ministar je javnosti kontinuirano prikrivao podatke o visokim tranzicijskim troškovima i troškovima upravljanja drugim mirovinskim stupom, kao i o njegovoj rizičnosti, te je time također ugrozio sadašnje i buduće umirovljenike. Pri tom je ministar bezočno uvjeravao npr. beneficirane djelatnike (policajce, vatrogasce itd.) kako je njima sigurnije štedjeti samo u prvom stupu, a sve to na nagovor i u korist bankarske industrije kojoj je odgovaraju „štediše“ s  kratkim beneficiranim stažem.

 

6. Ministar je dopustio da se bez valjane metodologije i analitičkih podloga diskriminira kategorija umirovljenika po posebnim propisima iz članka 80 Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima su bez kvalitetnih i osnovanih obrazloženja „razrezani“ nerazumljivi koeficijenti. Pri tom ministar nije predložio da se doista ukinu npr. povlaštene mirovine saborskih zastupnika.

 

Na temelju takvih koeficijenata koji ne odgovaraju činjeničnom stanju ministar je dopustio da se ovih dana donese na tisuće rješenja o  razdvajanju mirovine ostvarene prema posebnom propisu na dio mirovine ostvaren prema posebnom propisu i dio mirovine ostvaren na temelju „radnog staža“, a sve kako bi se moglo primijeniti različite modele usklađivanja mirovina. Pri tom obmanjuje javnost kako  itko neće trpjeti posljedice, dok je posve jasno da će se provoditi različiti modeli usklađivanja za takve „razdvojene“ dijelove mirovina, pa i za braniteljske, rudarske, pomorske, policijke itd.

 

7. Ministar već više od godine dana zabranjuje svojim podređenima u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da na svojim web stranicama objavljuju točne podatke o prosječnoj mirovini, kao i o njezinu udjelu u prosječnoj plaći. Tako Ministar naređuje da se kao prosječne starosna mirovina službeno iznosi 3.381,53 kn, a njen udjel u prosječnoj neto plaći u Republici Hrvatskoj za prosinac 2014.(5.716 kn) da iznosi 59,16%. U stvarnosti je prosječna mirovina 2.238,85 kn, a njezin udjel u neto plaći samo 39,17 posto!

 

Predstavnici umirovljeničkih udruga pismeno su zatražili na Nacionalnom vijeću da se u službenim statistikama HZMO-a navodi točne, a ne lažirane podatke, ali ministar više voli – lijepe brojke.Koji je, međutim, cilj ministra kad lažira službene statistike? Da iznudi prihvaćanje daljnjeg smanjenja prava umirovljenika? Teško, jer još jedino što nije uspio realizirati u svojoj neoliberalnoj agendi je potpuno ukinuće prijevremenih mirovina. Sve ostalo je obavio po želji lobija financijske industrije.Valjda misli da takvim „statistikama“ prikriva neuspješnost svog inzistiranja na daljnjoj privatizaciji mirovinskog sustava i individualizaciji rizika starosti, kojim je hrvatske umirovljenike doveo do dna bijede.

 

Iz gore pobrojanih, ali brojnih drugih razloga, te uz svo razumijevanje potrebe za promišljanje održivosti, ali i adekvatnosti mirovinskog sustava, Glavni odbor Sindikata umirovljenika Hrvatske smatra da je ministar Mirando Mrsić osramotio svoju Vladu, ugrozio radnike i umirovljenike, te slijedeći neoliberalnu socijalnu politiku učinio ozbiljan otklon od socijalno pravedne preraspodjele bogatstva. Ovo je greška, s obzirom da će posljedice tog zaokreta – povećanje nejednakosti u prihodima, slabljenje mreža socijalne sigurnosti i porast siromaštva – na duži rok povećati nejednakost u prihodima i zdravlju. I jednakost u smrti.   

 

                                                                                                  Jasna A. Petrović,

                                                                                                  predsjednica SUH-a

                                                                                                                                                                 

                                                                                                    Zagreb 25. ožujka 2015