UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

EKONOMSKA PRAVA UMIROVLJENIKA

Siromašna potrošačka košarica

Piše: Hrvoje Dusper, predsjednik Odbora SUH-a za ekonomska prava umirovljenika

Kada bi naša ljudska emotivna i misaona konstitucija bila poput kompjutora, na spomen prošle 2014. zasigurno bismo rado stisnuli tipku delete i time izbrisali sve u vezi s njom. Otkuda u nama, pripadnicima "zlatne dobi", takav negativan naboj?

Je li to zbog neispunjenih obećanja da će se zaustaviti pad BDP-a, promijeniti putanja gubitka radnih mjesta, da će se početi smanjivati nagomilani dugovi i krenuti oporavak gospodarstva, a s njim i ostvariti uvjeti za povećanje mirovina? 

U moru neispunjenih očekivanja i neostvarenih najava, najgore je, ipak, odjeknula spoznaja da Vlada praktički odgađa uvođenje nove formule indeksacije mirovina, dogovorene upravo na inzistiranje SUH-a (70:30 – u našu korist), te je za 2014. ostavila na snazi tzv. švicarsku formulu (50:50), što je u javnosti nedvosmisleno ocijenjeno kao još jedan od očajničkih poteza koalicije. Pritom se javnosti uporno odašilje  tvrdnja kako nije bilo zamrzavanja mirovina, već se postupalo po zakonu. Znači, ekonomska prava umirovljenika, odnosno njihova ekonomska moć, nisu doživjela nikakve negativne pomake?!

Statistički manipulatori

I tu dolazimo do paradoksalne situacije: aktualna vlast očekuje da umirovljenička populacija pokazuje više zadovoljstva i entuzijazma, jer im je Vlada osigurala "stabilnost i očuvala standard"; uz činjenicu da je mirovina u listopadu 2014. iznosila  2.231,35 kn, s udjelom od  41,18 posto u prosječnoj plaći, da minimalnu mirovinu  u iznosu od 1.411,93 kn prima 202.088 osoba,  da je oko 120.000 građana starijih od 65 godina bez ikakvih primanja.

Situacija u prosječnom obiteljskom proračunu dramatično je drugačija od one koju nam serviraju statistički manipulatori. U Odboru za ekonomska prava SUH-a sagledali smo matematiku umirovljeničkih prihoda i rashoda u kontekstu pravih vrijednosti, zavirivši u način na koji se izračunava  potrošačka košarica, te došli do spoznaje da specifikacija preko 800 proizvoda čije se cijene mjere za izračun potrošačkog indeksa, sadrži uglavnom proizvode i usluge koji su za umirovljenički kontekst u sferi mašte (jahte, vozila, kozmetika, elektronika, skupa odjeća, obuća, zadovoljavanje kulturno-zabavnih potreba, ljetovanja, zimovanja i sl.). Da, to je statistička skupina koja svoje cijene već godinama ne diže ili ih čak snižava. Međutim, cijene onih proizvoda bez kojih ne može preživjeti nijedan umirovljenik (najosnovnije higijenske potrepštine, lijekovi, voće i povrće, komunalni i prijevozni troškovi i sl.) doživjele su rast, i to u nekim slučajevima - čak dramatičan.

Svi siromašniji, stariji još siromašniji

Ovih su dana  objavljeni rezultati ankete koju, u sklopu obveza spram EU statističkog sustava, Hrvatska mora provoditi svakih pet godina. Rezultati govore o činjenici da su prosječna primanja hrvatskih obitelji u 2013. godini bila čak 1.000 € niža nego u 2010. godini. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječni dohodak kućanstva u 2010. iznosio 86.975 kn, da bi u 2013. pao na samo 79.308 kn. U istom su razdoblju porasle cijene mesa za 8,8%, mlijeka, sira i jaja za 17,3%, vode za 14,3%, struje za 24,3%, plina za 31,4%, grijanja za 22,4%... To su troškovi umirovljeničke potrošačke košarice, a ne kozmetika i skijanje. Stvarni podaci o životu hrvatske obitelji koja, uz postojeću stopu nezaposlenosti, sve češće živi od jedne prosječne plaće od 5.532 kune, ukazuju da je i za radnike i za umirovljenike 2014. godina bila još gora nego prethodna, s tim da je za umirovljenike bila još gora, jer se na njih srušio i teret nezaposlene djece i unuka.

Imajući u vidu trendove u 2014. godini, jasno je da je ekonomska situacija najvećeg dijela umirovljeničke populacije došla do samog ruba egzistencije. Učestale su ovrhe, deložacije, blokade, došlo je do nekad nezamislivih situacija da djedovi i bake moraju podmirivati troškove svoje djece,  pa čak i unučadi, te sve češće plaćati njihove ovrhe ili alimentacije.

Rezultat je više nego jasan: umirovljenička se populacija našla usred procesa smanjenja ili čak gubljenja svojih ekonomskih prava, a to znači da ti naši građani gube slobodu, stečevinu zajamčenu Ustavom.

Blago porasli osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio mirovine sa 3.400 na 3.800 kuna, nije se pokazao osobitim probitkom, jer se od njega odbija porez i prirez, dodatno zdravstveno osiguranje, pa čak ni umirovljenička srednja klasa nije dobila potrošački vjetar u leđa.

Drukčiji indeks za usklađivanje mirovina?

U okviru svojeg nastojanja da ukloni posljedice nastale primjenom postavki indeksiranja koje primjenjuje aktualna vlast, SUH je pokrenuo akciju da se za potrebe izračuna potrošačke košarice izbace svi proizvodi koje umirovljenička populacija ne kupuje. Takva inicijativa za sada nije naišla na pozitivan odaziv u redovima onih kojima je upućena. Umjesto da se kreira stručni tim koji bi ispitao mogućnost izračuna takvog umirovljeničkog potrošačkog indeksa, održano je predavanje članovima Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe o postojećoj metodologiji.

Kako najavljeni rast BDP-a u idućoj godini od 0,2% ne osigurava nikakav bitan pozitivan pomak u gospodarskim kretanjima koja utječu na umirovljenički sustav i usklađivanje mirovina, pred SUH-om se i u idućoj godini nalazi izazov nastavka borbe za očuvanje prava umirovljenika, katkad i kao zadnja linija obrane za više od 1,2 milijuna građana ove zemlje.

No borba za ekonomska prava umirovljenika, bez obzira do koje su razine dosad pala, nije samo potrošačko pitanje, nego prije svega pitanje digniteta.