UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OSNOVANA PRVA PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA ORUŽANIH SNAGA RH

Braniteljima oduzeto pravo na rad

U Radničkom domu u Zagrebu je 27. studenog održana Osnivačka skupština Podružnice SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Sjednici je bio nazočno 11 članova SUH­a: Ivica Jularić, Ivica Mickovski, Anđelko Vižintin, Siniša Hađur, Dragutin Novak, Josip Jurčević, Ivan Škudal, Ružica Budimir, Rozalija Bartolić, Renato Šelj, Zorica Gregurić, te predstavnici SUH­a ­ predsjednica Jasna Petrović, zamjenik predsjednice Milan Tomičić, te potpredsjednice Biserka Budigam i Milica Čavkić.

Predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Podružnice Ivica Jularić izvijestio je održanoj sjednici Inicijativnog odbora na kojoj je odlučeno predložiti Skupštini da naziv podružnice bude Podružnica umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Objasnio je prijedlog time da naziv ima dovoljnu jačinu, obuhvaća ne samo vojne, već i druge sudionika Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. Iako je u raspravi predloženo da se naziv dopuni i kategorijom stradalnika, zaključeno je da bi u tome slučaju naziv bio predugačak i nespretan. Stoga je jednoglasno usvojen naziv Podružnica SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Nakon toga je donesena i formalna odluka o osnutku podružnice, te izboru Predsjedništva u sastavu: predsjednik Ivica Jularić, Zamjenica Zorica Gregurić, potpredsjednici Rozalija Bartolić i Renato Šelj, tajnik Josip Jučević i blagajnik Anđelko Vižintin. Izabran je i Nadzorni odbor u sastavu: predsjednik Tonći Soža, te članovi Ružica Budimir i Siniša Hađur.

Skupština je imala i vrlo dinamičan radni dio kad je raspravljano o budućim programskim prioritetima. Posebno je odlučeno raspraviti o Zakonu o mirovinskom osiguranju vezano uz pitanje izdvajanja iz općeg mirovinskog sustava, sagledati moguće kolizije sa Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te zatražiti simulacije izračuna mirovina, kako bi se spriječilo ugrožavanje prava zbog nesuglasja zakona. I inače Podružnica će redovito pratiti zakona od interesa za članstvo te pripremati primjedbe i prijedloge, jer su često neinformirani i zakašnjelo dolaze do informacija.

Među prioritetima je uvođenje polivalentnog i multidisciplinarnog savjetovališta (pravno, zdravstveno, socijalno itd.) te apliciranje za sredstva iz takvih programa.

Za članove Podružnice, većinom branitelje, od posebnog je pitanja izgubljeno pravo na rad, te smatraju da to njihovo pravo treba redefinirati i razviti posebne politike kojima bi se umirovljenim braniteljima omogućio povratak u rad.

U fokusu interesa je i osnivanje dnevnog centra za umirovljenike OS RH na teritorijalnom principu, za početak u Zagrebu, gdje bi se branitelji mogli družiti, dobivati besplatne obroke ukoliko su socijalno ugroženi i sl. U okviru takvih centara mogle bi se održavati i edukativne radionice, predavanja, stručno savjetovanje i sl. novoizabrano Predsjedništvo podružnice je zaduženo operativno razraditi program.

Kako je oko polovice osnivača ove podružnice već u članstvu različitih podružnica unutar SUH­a, oni će se od početka iduće godine samo prebaciti. Zaključeno je da

će se, kad se osnuje više podružnica umirovljenika Oružanih snaga diljem Hrvatske, pokušati organizirati Koordinacija takvih podružnica.