UVODNA RIJEČ

Povratak u doba nestašica

Piše: Igor Knežević

     Svi umirovljenici još se sjećaju vremena socijalizma kada su zbog nestašice goriva jedan dan smjeli voziti samo automobile s parnim, a drugi dan s neparnim brojem tablica. Ili kad u trgovinama nije bilo banana, toalet papira i mnogih drugih proizvoda, što je često bila posljedica zamrzavanja cijena. Takav slučaj je danas u Kini, gdje su unatoč visokom rastu cijene ugljena, komunističke vlasti odlučile to­talno zamrznuti cijene struje za građane, te je posljedično došlo do nestašice i redukcija struje u dvije trećine kineskih provincija.

     Čeka li i nas scenarij tapkanja u mraku i paljenja svijeća ili hodanja po kući s dekama preko leđa jer nam ne radi grijanje? Možda se neki sjećaju i kad su kao djeca satima s roditeljima igrali,,gore-dolje", kako bi se ugrijali. Ovakav kineski scenarij vrlo vjerojatno nećemo doživjeti. Ali posljedice povećanja cijena za one najugroženije - umirovljenike, bit će slične. HEP naime predlaže povećanje cijene struje za 58 posto, a opskrbljivači plinom najavljuju da će od 1. travnja podići cijene od 59 do 86 posto, iako Vlada za sada uporno odbija tako visoke postotke rasta. Mnoge će taj cjenovni udar dodatno osiromašiti, zbog čega se od vlasti očekuje da mjerama ublaži najavljujuća poskupljenja struje i plina i njihove posljedice.

      Cijene većine proizvoda, pa tako i hrane na koju umirovljenici troše najveći dio svog budžeta, su i ovako zbog poskupljenja energenata u svijetu otišle jako gore, a poskupljenjem računa za struju i plin samo se stavlja „točka na i". Većina umirovljenika neće se moći ni grijati ni hladiti, ali ni hraniti. Usklađivanje mirovina ne prati dovoljno ni rast cijena, niti rast plaća, pa nam samo ostaje nada da će Vlada pronaći mehanizme kojima će ograničiti ovaj rast cijena.

     Ministar gospodarstva najavljuje smanjivanje PDV-a na energente kao jednu od mjera za spas. Eto, gle čuda, sada se PDV može smanjivati kad su svi ugroženi, a kad 700 tisuća umirovljenika živi godinama ispod linije siromaštva od 2.927 kuna, to nije razlog da im se umanje računi ili povećaju mirovine. Iako su najbrojnija dobna skupina, starije osobe nisu toliko zanimljive vladajućima, što su, ruku na srce, i sami dijelom krivi, jer se unatoč velikom glasačkom potencijalu, nikad nisu uspjeli ujediniti za vlastitu dobrobit. Dakako, to ne amnestira ni Vladu.

     Nerealno je očekivati da će Vlada uspjeti značajnije spriječiti rast svih cijena, tako da će se umirovljenici i ostali siromasi morati poslužiti starim dobrim trikovima - vlastita redukcija struje i zavrtanje ventila na radijatorima, posjećivanje susjeda koji imaju upaljeno grijanje, vožnja u krug u sredstvima javnog prijevoza, hodanje po trgovinama i šoping centrima, dakako samo razgledavajući i grijući se, jer nemaju novca za kupnju.

      „Ponekad mislimo kako siromaštvo znači samo biti gladan, gol i beskućnik. Najveće siromaštvo je kad si nepoželjan, nevoljen i nikog nije briga za tebe", mudra je misao Majke Tereze, koja se nažalost često ocrtava u našem društvu, jer su mnogi umirovljenici i starije osobe ostavljeni na milost i nemilost moderne otuđenosti čovjeka, kada često ni prvog susjeda nije briga kako ti je, a kamoli državu. Ne čudi stoga što su mnogi umirovljenici primorani dodatno raditi, bilo na crno ili ne, kopati po kontejnerima tražeći boce. Ne čudi ni činjenica da oko 40 posto svih samoubojstava u Hrvatskoj počine osobe starije od 65 godina. Njih, očito, nije za to briga...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OSNOVANA PRVA PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA ORUŽANIH SNAGA RH

Braniteljima oduzeto pravo na rad

U Radničkom domu u Zagrebu je 27. studenog održana Osnivačka skupština Podružnice SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Sjednici je bio nazočno 11 članova SUH­a: Ivica Jularić, Ivica Mickovski, Anđelko Vižintin, Siniša Hađur, Dragutin Novak, Josip Jurčević, Ivan Škudal, Ružica Budimir, Rozalija Bartolić, Renato Šelj, Zorica Gregurić, te predstavnici SUH­a ­ predsjednica Jasna Petrović, zamjenik predsjednice Milan Tomičić, te potpredsjednice Biserka Budigam i Milica Čavkić.

Predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Podružnice Ivica Jularić izvijestio je održanoj sjednici Inicijativnog odbora na kojoj je odlučeno predložiti Skupštini da naziv podružnice bude Podružnica umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Objasnio je prijedlog time da naziv ima dovoljnu jačinu, obuhvaća ne samo vojne, već i druge sudionika Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. Iako je u raspravi predloženo da se naziv dopuni i kategorijom stradalnika, zaključeno je da bi u tome slučaju naziv bio predugačak i nespretan. Stoga je jednoglasno usvojen naziv Podružnica SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Nakon toga je donesena i formalna odluka o osnutku podružnice, te izboru Predsjedništva u sastavu: predsjednik Ivica Jularić, Zamjenica Zorica Gregurić, potpredsjednici Rozalija Bartolić i Renato Šelj, tajnik Josip Jučević i blagajnik Anđelko Vižintin. Izabran je i Nadzorni odbor u sastavu: predsjednik Tonći Soža, te članovi Ružica Budimir i Siniša Hađur.

Skupština je imala i vrlo dinamičan radni dio kad je raspravljano o budućim programskim prioritetima. Posebno je odlučeno raspraviti o Zakonu o mirovinskom osiguranju vezano uz pitanje izdvajanja iz općeg mirovinskog sustava, sagledati moguće kolizije sa Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te zatražiti simulacije izračuna mirovina, kako bi se spriječilo ugrožavanje prava zbog nesuglasja zakona. I inače Podružnica će redovito pratiti zakona od interesa za članstvo te pripremati primjedbe i prijedloge, jer su često neinformirani i zakašnjelo dolaze do informacija.

Među prioritetima je uvođenje polivalentnog i multidisciplinarnog savjetovališta (pravno, zdravstveno, socijalno itd.) te apliciranje za sredstva iz takvih programa.

Za članove Podružnice, većinom branitelje, od posebnog je pitanja izgubljeno pravo na rad, te smatraju da to njihovo pravo treba redefinirati i razviti posebne politike kojima bi se umirovljenim braniteljima omogućio povratak u rad.

U fokusu interesa je i osnivanje dnevnog centra za umirovljenike OS RH na teritorijalnom principu, za početak u Zagrebu, gdje bi se branitelji mogli družiti, dobivati besplatne obroke ukoliko su socijalno ugroženi i sl. U okviru takvih centara mogle bi se održavati i edukativne radionice, predavanja, stručno savjetovanje i sl. novoizabrano Predsjedništvo podružnice je zaduženo operativno razraditi program.

Kako je oko polovice osnivača ove podružnice već u članstvu različitih podružnica unutar SUH­a, oni će se od početka iduće godine samo prebaciti. Zaključeno je da

će se, kad se osnuje više podružnica umirovljenika Oružanih snaga diljem Hrvatske, pokušati organizirati Koordinacija takvih podružnica.