UVODNA RIJEČ

Nada je san budnih

Piše: Igor Knežević

     Nada u bolje sutra nešto je što većinu ljudi ne napu­šta tijekom cijelog života. Bez obzira na godine, u ljudskoj je naravi vjerovati kako će postati slavni ili bogati ili uspješni u poslu, imati dostojna primanja, dobiti na lotu, moći priuštiti sebi i djeci ljetovanje i slično. Dakako, kako čovjek stari, mijenjaju mu se želje i nade u nešto, ali u pravilu i onaj najsiromašniji čovjek uvijek ima nadu da će mu biti bolje. Nada je zapravo jedina ispravna, jer čo­vjeka stalno održava pozitivnim, jer bi u suprotnom život u negativnosti i nezadovoljstvu bio poguban za zdravlje i život čovjeka. Nada i pozitivno razmišljanje uspješan su evolucijski alat, iako naravno često nemaju nikakve veze s realnošću.

     Manje uživamo u onome što smo postigli, nego u onome čemu se nadamo, kazao je jednom prilikom veliki francu­ski mislilac Jean Jacques Rousseau. No, ne gledaju ljudi ružičasto samo u budućnost, već često i u prošlost, kada neke negativne događaje minimaliziraju ili ih pokušavaju zaboraviti, a prisjećaju se samo lijepih trenutaka i stvari. Realnost života je da uvijek može biti gore nego što je bilo, ali i bolje. No, da bi bilo bolje, ljudi se uglavnom moraju dobro potruditi i zaslužiti svoju sreću. A za to su potrebne promjene. I zato su se stari probudili. Barem većina njih.

     U slučaju hrvatskih umirovljenika, od kojih njih većina živi ispod linije siromaštva, promjene nikako da se dogode. Ali zato uvijek postoji nada. Tako su malu nadu umirovlje­nicima donijeli nedavno održani lokalni izbori, u kojima su se pojavile neke nove, mlade snage, koje su u nekoliko hrvatskih gradova i općina obećale da će riješiti probleme korupcije, pogodovanja, lošeg standarda starijih osoba, nedostatka kapaciteta u domovima za starije.

     Ali, zato je tu nada. Ne treba biti preoptimističan i očekivati čuda i da će sve što su novoizabrani političari obećali biti napravljeno. Niti da će se to moći ostvariti u nekom brzom roku, ako se uopće ostvari. Kada bi nove mlade političke snage ispunile i trećinu svojih obećanja, to bi svakako bio pomak ka uređenijoj državi i posljedično bi bilo više novca na raspolaganju za najpotrebitije. Većina umirovljenika glasala je za ove promjene na izborima, što je svakako pohvalno, ali i rizično. Jer ako se biraju jedni te isti koji održavaju trenutnu situaciju, kako im onda može biti bolje. No, ne zaboravimo, može im biti i gore nakon ovih izbora. No, upravo zbog nade, umirovljenicima je već sada bolje i tako će biti bar neko vrijeme, pa se rizik zasad isplatio, a možda i potraje, tko zna. Nadajmo se!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

OSNOVANA PRVA PODRUŽNICA UMIROVLJENIKA ORUŽANIH SNAGA RH

Braniteljima oduzeto pravo na rad

U Radničkom domu u Zagrebu je 27. studenog održana Osnivačka skupština Podružnice SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Sjednici je bio nazočno 11 članova SUH­a: Ivica Jularić, Ivica Mickovski, Anđelko Vižintin, Siniša Hađur, Dragutin Novak, Josip Jurčević, Ivan Škudal, Ružica Budimir, Rozalija Bartolić, Renato Šelj, Zorica Gregurić, te predstavnici SUH­a ­ predsjednica Jasna Petrović, zamjenik predsjednice Milan Tomičić, te potpredsjednice Biserka Budigam i Milica Čavkić.

Predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Podružnice Ivica Jularić izvijestio je održanoj sjednici Inicijativnog odbora na kojoj je odlučeno predložiti Skupštini da naziv podružnice bude Podružnica umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Objasnio je prijedlog time da naziv ima dovoljnu jačinu, obuhvaća ne samo vojne, već i druge sudionika Domovinskog rata koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. Iako je u raspravi predloženo da se naziv dopuni i kategorijom stradalnika, zaključeno je da bi u tome slučaju naziv bio predugačak i nespretan. Stoga je jednoglasno usvojen naziv Podružnica SUH­a umirovljenika Oružanih snaga Republike Hrvatske. Nakon toga je donesena i formalna odluka o osnutku podružnice, te izboru Predsjedništva u sastavu: predsjednik Ivica Jularić, Zamjenica Zorica Gregurić, potpredsjednici Rozalija Bartolić i Renato Šelj, tajnik Josip Jučević i blagajnik Anđelko Vižintin. Izabran je i Nadzorni odbor u sastavu: predsjednik Tonći Soža, te članovi Ružica Budimir i Siniša Hađur.

Skupština je imala i vrlo dinamičan radni dio kad je raspravljano o budućim programskim prioritetima. Posebno je odlučeno raspraviti o Zakonu o mirovinskom osiguranju vezano uz pitanje izdvajanja iz općeg mirovinskog sustava, sagledati moguće kolizije sa Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te zatražiti simulacije izračuna mirovina, kako bi se spriječilo ugrožavanje prava zbog nesuglasja zakona. I inače Podružnica će redovito pratiti zakona od interesa za članstvo te pripremati primjedbe i prijedloge, jer su često neinformirani i zakašnjelo dolaze do informacija.

Među prioritetima je uvođenje polivalentnog i multidisciplinarnog savjetovališta (pravno, zdravstveno, socijalno itd.) te apliciranje za sredstva iz takvih programa.

Za članove Podružnice, većinom branitelje, od posebnog je pitanja izgubljeno pravo na rad, te smatraju da to njihovo pravo treba redefinirati i razviti posebne politike kojima bi se umirovljenim braniteljima omogućio povratak u rad.

U fokusu interesa je i osnivanje dnevnog centra za umirovljenike OS RH na teritorijalnom principu, za početak u Zagrebu, gdje bi se branitelji mogli družiti, dobivati besplatne obroke ukoliko su socijalno ugroženi i sl. U okviru takvih centara mogle bi se održavati i edukativne radionice, predavanja, stručno savjetovanje i sl. novoizabrano Predsjedništvo podružnice je zaduženo operativno razraditi program.

Kako je oko polovice osnivača ove podružnice već u članstvu različitih podružnica unutar SUH­a, oni će se od početka iduće godine samo prebaciti. Zaključeno je da

će se, kad se osnuje više podružnica umirovljenika Oružanih snaga diljem Hrvatske, pokušati organizirati Koordinacija takvih podružnica.