UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

PLUS I MINUS

Što je/nije realizirano iz Kukuriku „Plana-21“?

Željko Šemper, zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika, izradio je pregled ostvarenih planova i obećanja iz „Plana-21“ Kukuriku koalicije, te ga prezentirao na ovogodišnjoj skupštini svoje stranke. Slažemo se i ne slažemo, no, ipak prvo pogledajmo što piše u Planu:

Što je obećano?

Treba otkloniti tri glavna problema – za nove mirovine urediti održiviji i pravedniji sustav ostvarivanja mirovinskih prava, za stare mirovine osigurati  održiv sustav usklađivanja i optimalan odnos ostvarivanja mirovina iz prvog stupa te  jasno razlikovati mirovinska prava iz mirovinskoga sustava od prava utvrđenih posebnim zakonima.

- Dinamika unapređenja mirovinskoga sustava bit će najpovezanija s dinamikom ostvarivanja ukupnoga gospodarskoga programa, rastom gospodarskih aktivnosti i rastom zaposlenosti.

- Ukinut će se sadašnji sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnoga suda.

- Odgovorit će se i na pitanja vezana uz financiranje mirovina, kao i na pitanja vezana uz sve izraženije zahtjeve prema individualizaciji mirovina s jedne strane, te održavanju potrebne razine solidarnosti i primjerene visine mirovina s druge.

- Postojeća razina mirovina neće se smanjivati, a provodit će se odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života.

- Osobito pažljivo razmotrit ćemo prilagodbe nekih parametara mirovinskog sustava, u prvom redu mirovinske dobi i mirovinskoga staža, promičući vrijednost punog radnog staža i za muškarce i za žene.

- Zauzet ćemo se za institucionalizaciju fleksibilnog odlaska u starosnu mirovinu, nagrađujući dulji radni staž od punog staža te primjerenije rješavati penalizaciju pri prijevremenom odlasku u mirovinu vezano uz puni radni staž.

- Mirovinski sustav mora biti pravedan i održiv, ali i osjetljiv na spolne razlike. Zato ćemo razmotriti mogućnosti fleksibilnijeg odlaska u mirovinu, posebno radno opterećenih žena.

- Cilj nam je postupno povećavati iznos prosječne mirovine u odnosu na iznos prosječne plaće.

- Zauzet ćemo se za uspostavu tzv. nultog potpornog stupa iz kojeg bi osiguranici, uz provjeru imovine i dohotka ili pak na načelima univerzalizma, dobivali temeljnu potporu financiranu porezima. Taj bi stup obuhvatio i stare poljoprivredne mirovine ostvarene do 1999. godine. (ideja „socijalne mirovine“ još iz Račanovog doba).

- Riješit ćemo i problem mirovina građana Republike Hrvatske koji primaju nerazmjerne, niske mirovine iz država nastalih nakon raspada bivše SFRJ.

- Dodatak na mirovinu uključit ćemo u mirovinu i o tome izdati rješenja.

- Utvrdit ćemo minimalnu osnovicu za uplatu doprinosa po kvalifikaciji osiguranika.

- Smanjivat ćemo zdravstveni doprinos umirovljenika.

- Preuzimamo obvezu stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugoga stupa sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države. Odgovarajućim olakšicama stimulirat će se mirovinska štednja u trećem stupu. 

Što je ostvareno?

Što je od svega toga realizirano? Prema kolegi Šemperu, koji se za umirovljenička prava u dosadašnjem mandatu za saborskom govornicom borio 121 put, ostvareno je puno. Po nama, nedovoljno.

  1. Ukinut je sustav povlaštenih mirovina za saborske zastupnike, članove Vlade i suce Ustavnog suda – već 25. siječnja 2012. usvojene su izmjene Zakona o pravima i dužnostima zastupnika.
  2. Postojeća razina mirovina nije se smanjivala, ali nije niti provođen odgovarajući održivi sustav usklađivanja visine mirovina s inflacijom i troškovima života – od 2012.-2013. mirovine su povećane za 4,3% i s 2.156 kn porasle su na 2.266 kn. U 2014. nije bilo nikakvih usklađivanja. Iako je obećano da će se u novom ZOMO-u usvojiti nova varijabilna formula usklađivanja u omjeru 70:30 umjesto štetne „švicarske“ 50:50, i švicarska formula je zadržana i primijenjena ove godine, pa su mirovine praktički bile zamrznute.
  3. Po novom ZOMO-u odlazak u prijevremenu mirovinu s 41 godinom staža i 60 godina života može se ostvariti bez penalizacije. Odredba uz ove uvjete važi za oba spola pod jednakim uvjetima. SUH je to smatrao diskriminirajućim za žene te zatražio ocjenu ustavnosti.
  4. Prema novom ZOMO-u nagrađuje se po 0,15% svaki mjesec rada nakon 41 godine staža, uz uvjet navršenih 60 godina života, kao i rad nakon 65. godine života i sa 35 godina staža.
  5. Za neke kategorije prijevremenih umirovljenika smanjena je penalizacija: dok je prije za staž od 40 i više godina iznosila do 9%, po novom ZOMO-u penalizacija je povećana za manji broj godina staža - i do 20,4%, a smanjena je za 39-40 godina za muškarce i za 38-40 godina za žene, a za 41 i više godina staža  penalizacije nema.
  6. Prema novom ZOMO-u u tijeku 2014. godine razdvojit će se mirovine na one ostvarene po općim propisima i na one ostvarene po posebnim propisima, pod povoljnijim uvjetima, koje se neće usklađivati dok rast BDP-a ne bude 2% ili deficit manji od 3%.
  7. Obećanje da će se založiti za uspostavu tzv. nultog potpornog stupa za građane starije od 65 godina života i bez godina radnog staža, gdje bi uz provjeru imovine i dohotka dobivali potporu financiranu iz poreza – zbog velikih problema državnog proračuna ovo obećanje zasad nije realizirano. Takva tzv. socijalna mirovina u Sloveniji se zove „državna mirovina“ i iznosi 172 eura te ide na teret socijalnoj skrbi, a ne na teret mirovinskom osiguranju.
  8. Analizom podataka HZMO-a utvrđeno je da razlika od 322 kn između starih i novih mirovina - gdje stari umirovljenici za prosječno 16 godina staža imaju prosječnu mirovinu od 1.000 kn, a novi umirovljenici za 21 godinu staža mirovinu od 1.322 kn. Tako po godini staža stari umirovljenici primaju 62,50, a novi 62,95 kn. Pitanje „okradene“ prve vrijednosti AVM-a nije niti dotaknuto.
  9. Nije realizirano obećanje da će se  riješiti problem mirovina građana RH

koji primaju mizerno niske mirovine iz država nastalih raspadom bivše SFRJ

10. Dodatak na mirovinu od 4-27%  uključen je u mirovinu – neposredno pred parlamentarne izbore kad je HDZ-ova Vlada kao „izborni adut“ uključila dodatak u mirovinu.

  1. 11.  Obećanje kako će se utvrditi minimalna osnovica za uplatu doprinosa prema  kvalifikaciji osiguranika nije realizirano.
  2. 12.  Obećanje da će se smanjivati zdravstveni doprinos umirovljenika  zasad ovo obećanje nije realizirano, jer Ustavni sud nije pozitivno riješio zahtjev SUH-a i HSU-a o ocjeni (ne)ustavnosti ove odredbe zakona, a nije postojala niti politička volja za rješenje.
  3. 13.  Obveza stvaranja uvjeta za bolje mirovine iz drugog stupa, sudjelovanjem radnika, poslodavaca i države – nije izvršena, već je taj model drugog stupa izmjenama zakona učinjen rizičnijim.

14. Obećanje kako će se odgovarajućim olakšicama stimulirati mirovinska štednja u trećem stupu – nije realizirana, ni od strane države, niti uključivanjem poslodavaca 

No, prema Šemperu, realizirane su neke stvari kojih i nije bilo u „Planu-21“:

- 2012. riješen je problem naknada na Zavodu za zapošljavanje, gdje su žene s navršenih 55 godina života zbog neusklađenosti dvaju zakona iz 2011. godine ostajale bez naknade i ikakvih sredstava za život.

- U 2012. povećana je porezna granica za mirovine sa 3.200 kn na 3.400 kn.

- U 2014. se osobni odbitak umirovljenika povećao s 3.400 na 3.800 kn

- 2013. je Pravilnikom Ministarstva financija  (na zahtjev SUH-a i HSU-a) onemogućena ovrha na više od 1/3 mirovine ili plaće, što je bio prevelik problem građana RH, a posebno umirovljenika. Ostaje problem netransparentnosti ovršenog iznosa.

- Formiran je Centar za medicinska vještačenja koji verificira rješenja korisnika invalidskih mirovina te će vršiti reviziju dvojbenih invalidskih mirovina, a svake tri godine svih ostalih.

- Inicijativom umirovljeničkih udruga i HSU-a, u novom ZOMO-u umirovljenicima koji to žele i mogu omogućen je i reguliran rad bez obustave mirovine korisnicima starosne i invalidske mirovine (kad se utvrdi preostala radna sposobnost). Međutim, iz prava na rad su izuzeti prijevremeni umirovljenici, čime se diskriminira kategoriju koja ima najviše staža i uplaćenih doprinosa. SUH je u vezi toga podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti.

- Prijedlogom HSU-a u novom ZOMO-u zaposlenici koji su neposredno pred mirovinu zbog stečaja tvrtke ostali bez posla, a ni nakon dvije godine provedene na Zavodu nisu pronašli posao, uz potrebne uvjete imaju pravo odlaska u prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije.

Ovoga puta nećemo navesti listu onoga što je moglo i trebalo biti promijenjeno, ali nije. Nećemo niti o onome što je usvojeno, a bilo bi bolje da nije; političke odluke i mjere koje su nanijele štete, a ne probitke. Plus i minus – u cjelini ipak pomak na bolje, ali, katkad u pogrešnom smjeru i bez dovoljno socijalne osjetljivosti. O tome govori činjenica da mirovine nisu rasle, da je realna vrijednost mirovina pala, a umirovljenici su sve siromašniji.