UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 PROJEKT SUH-A: Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba

 Osvijestiti, informirati, savjetovati, obraniti!

Piše: Marina Tripović

SUH je 1. rujna pokrenuo projekt „Zaustavimo zloupotrebu starijih osoba“, u kojem uz središnjicu, Gradsko povjereništvo Zagreba, kao partneri sudjeluju i podružnice iz Pule, Osijeka i Splita. Projekt je prijavljen u sklopu Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava udrugama za provedbu projekata u području zaštite, poštivanja i promicanja ljudskih prava za 2014. godinu kojeg je 31. ožujka raspisao Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uz rok prijave 29. travnja. Prijavljen u kategoriji „Prevencija i suzbijanje različitih oblika nasilja u obitelji“, projekt je na naše iznenađenje i radost dobio gotovo maksimalan broj bodova, pa iako je riječ o simboličnom iznosu od 20.000 kuna za razdoblje od 1. rujna 2014. do 30. travnja 2015. godine, ponosni smo jer nam je otvorio vrata i dao vjetar u leđa da se i ubuduće uspješno upuštamo u slične pothvate.

Cilj – osvijestiti javnost i spriječiti nasilje

Temeljna ideja i cilj ovoga projekta je pridonijeti poštivanju i zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, osobito najugroženijih kategorija starijih osoba, s naglaskom na žene izložene financijskom i materijalnom nasilju. Kada govorimo o starijoj populaciji, osvješćivanje javnosti o ovome problemu te njegova prevencija i suzbijanje su osobito važni jer se udio starijih u ukupnoj populaciji neprekidno povećava – posebno u uvjetima ekonomske krize.

U Hrvatskoj je zlostavljanje starijih osoba ugrađeno u Zakon o zaštiti nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10), gdje je definirano kao „svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja“, međutim, kako je naglasak stavljen prvenstveno na žene i djecu, zakonska regulativa je izostala. Udio starijih od 65 godina je prema popisu stanovništva iz 2011. po prvi puta premašio udio mlađih od 14, s udjelom od 17,7 posto, koji progresivno raste. Nasilje nad starijim osoba u obitelji „otkriveno“ je tek 70-ih godina prošlog stoljeća, a razlozi zbog kojih se ono tek odnedavno prepoznaje i priznaje je mnogo. Među razlozima se krije prvenstveno jedan uvriježeni negativan stav društva prema starijima, koje se nerijetko percipira kao društveni teret, ali i šutnja samih žrtvi koje, bilo zbog osjećaja srama, krivice ili straha od mogućih posljedica ne prijavljuju slučajeve nasilja. Međunarodna istraživanja su otkrila zabrinjavajući podatak kako se nasilje nad starijima te njihovo zanemarivanje u čak i do 80 posto slučajeva odvija u krugu obitelji, a među nasilnicima su često i susjedi te „prijatelji“ žrtve. Istraživanja su pokazala i to kako su upravo starije žene dvostruko češće žrtve financijskog nasilja.

Ovim projektom poseban naglasak je stavljen na informiranje javnosti o neprihvatljivosti nasilja i diskriminacije na temelju dobi, tj. ageizma, te rad na unaprjeđivanju suradnje organizacija civilnog društva s državnim institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini, i to putem informativno-edukativnih aktivnosti te edukaciju aktivista-volontera koji u okviru udruge rade u neposrednoj interakciji sa starijim osobama. U smislu podizanja svijesti javnosti o pojavi financijskog i materijalnog zlostavljanja starijih, projekt će posebnu pažnju posvetiti i uzrocima, posljedicama te znakovima upozorenja, kako bi se izbjegle teže posljedice po stariju osobu – naime, ovaj oblik zlostavljanja nerijetko za sobom povlači i zanemarivanje, ali i psihičko i fizičko nasilje. Kako u većinu ciljanih korisnika spada posebno ranjiva kategorija starijih žena, projekt indirektno doprinosi osnaživanju ženskih ljudskih prava.

Kampanjom i edukacijom do uspjeha

Projektne aktivnosti konkretno uključuju izradu edukativnog video klipa od 5-10 minuta u 100 kopija, izradu i tiskanje informativnog letka u 5.000 kopija, osposobljavanje aktivista-volontera za pomaganje i savjetovanje postojećih i potencijalnih žrtava nasilja kroz poludnevne radionice u gradovima-sudionicima - Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli,  javnu prezentaciju videa i letka u navedenim gradovima, u periodu od siječnja do travnja iduće godine, te njihovu distribuciju u 50 aktivnih podružnica diljem Hrvatske. Jedan od glavnih ciljeva projekta u konačnici je i iniciranje izmjene Zakona o obveznim odnosima u vezi instituta dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja, radi ograničenja njihove zloupotrebe, kao i iniciranje rasprave o potrebi izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. U podružnicama-partnerima su izabrane operativne osobe koje će organizirati projektne aktivnosti u svojim gradovima - potpredsjednica SUH-a i predsjednica Odbora za socijalna i  zdravstvena prava i sustav Biserka Budigam vodit će aktivnosti u Zagrebu, Zorica Drandić u Puli, Miroslava Rađenović u Osijeku te Ljiljana Radaš u Splitu.

Projekt ima javni i medijski karakter te će se, uz distribuciju video-klipa i letka na privlačenje pozornosti šire javnosti usmjeravati i putem priopćenja te drugog informativnog materijala. Vidljivost projekta će se osigurati kroz medijske najave na nacionalnoj i lokalnoj razini, koje će biti odaslane svim važnijim tiskanim i elektronskim medijima, kroz izvještaje s događanja, obavijesti u Glasilu SUH-a, na web stranici, u glasilu drugih udruga i organizacija s kojima SUH surađuje te informacijama o inicijativama upućenim mjerodavnim i nadležnim tijelima i institucijama.

Ovo je tek početak

S obzirom da SUH već 22 godine djeluje diljem Hrvatske, te predvodi aktivnosti umirovljenika i starijih osoba kroz 120 registriranih podružnica, od kojih pedesetak vrlo aktivnih, projekt će doprinijeti tome da se pitanje prevencije i zaštite od zloupotrebe starijih osoba i izloženosti nasilju unese u redovite programe aktivnosti, od nacionalne razine udruge do razine podružnica, te u programe rada postojećih pravnih i psiholoških savjetovališta SUH-a. Osvješćivanjem i savjetovanjem kroz redovite aktivnosti SUH-a osigurat će se održivost svih projektnih postignuća, a zbog značenja problema materijalnog nasilja nad starijim osobama te važnosti socijalne uključenosti starijih, SUH će nastojati nadograditi ovaj projekt kroz buduće projekte iz socijalnih fondova Europske unije.

Pravno savjetovalište SUH-a utješilo je i obranilo mnoge članove, ali kad su svi napori uzaludni, kao što je to u brojnim slučajevima manipulacija starijim osobama kroz institute dosmrtnog i doživotnog uzdržavanja, kako od članova obitelji, tako i od pravnog i socijalnog establišmenta, preostaje pokrenuti široke aktivnosti te promijeniti i zakonodavni okvir i društvenu svijest.