UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

NIZOZEMCI KAO PRIMJER

Blagajne za usamljene

 

     Nizozemska Vlada 2018. godine pokrenula je kampanju kojoj je cilj borba protiv usamljenosti starijih osoba, s naglaskom na osobe starije od 75 godina, koje su najpogođenije. Naime, prema provedenom istraživanju, ponekad usamljeno se tada osjećalo čak 54 posto od ukupno 1,3 milijuna Nizozemaca te životne dobi, a jako usamljeno njih 11 posto. Vlada je odlučila riješiti problem, provodeći razne projekte, poput detektiranja kvartova i ulica gdje živi povećani broj starijih osoba, i shodno tome, poticanje lokalnih vlasti da uključe te ljude u zajednicu.

     Trgovački lanac Jumbo odazvao se na Vladin poziv te su u svojim trgovinama 2019. godine uveli takozvane „chat blagajne", u kojem starije osobe pri kupovini mogu stati i popričati s bla­gajnicom. To je izazvalo brojne pozitivne reakcije kupaca starije životne dobi te je tvrtka objavila da će do kraja sljedeće godine imati ukupno 2O0 takvih blagajni diljem zemlje. Dakako, za one nestrpljive se ne preporučuje čekanje u redu za tu blagajnu.

     Sukladno naputku Vlade, tvrtka pomno razmatra i odabire mjesta u kojima će blagajna biti instalirana, odnosno tamo gdje ima više starijih stanovnika, a što je, očekivano, češći slučaj u gradovima, gdje je usamljenost starijih osoba veća nego kod onih u ruralnim područjima.

Inače, Vlada je podržala uspostavu „lokalnih koalicija protiv usamljenosti" za svaku od 355 općina (za usporedbu Hrvatska ima 428 općina i 4 puta manje stanovnika od Nizozemske, no to je neka druga tema) gdje se financijski i logistički potiču programi organiziranja kućnih posjeta, telefonskih linija i izra­de mapa aktivnosti za starije osobe. Nadajmo se da će nekad, i nadajmo se u bližoj budućnosti, nešto ovakvo zaživjeti i u Hrvatskoj, bez obzira na situaciju s koronavirusom koji je sada još i pojačao usamljenost i izoliranost starijih osoba.

I.              Knežević