UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

RAZGOVOR OTVORENOG SRCA

Pravila zdravog komuniciranja

 

     U svakodnevnom životu komuniciramo s ljudima iz vlastite okoline vrlo površno, loše ili premalo. Svađe u obitelji, strah od bliskih odnosa te poteškoće pri izražavanju vlastitih osjećaja stvaraju ozbiljne probleme pri međusobnom komuni­ciranju. Sučeljavanje mišljenja, a ne sugovornika, pravi je put do zdrave komunikacije.

      Razlog poteškoćama koje osjećamo pri kontaktu s ljudima koje dobro poznajemo je taj što nas jednostavno nitko nije učio izražavati svoje osjećaje i kako reagirati na osjećaje i brige drugih ljudi. Kad muž kaže ženi: "Zapuštaš se - ne vodiš brigu o svom izgledu", ona mu može odgovoriti: "Pogledaj se, koliki ti je trbuh! Koliko imam vremena za sebe, još i dobro izgledam".

     Dakle, žena zauzima obrambeni stav, te vrlo često nakon toga uslijedi otvorena svađa. Čim ste nekog optužili ili uvrijedili, blokirali ste komunikaciju. Ispravan način ophođenja je izraziti svoje osjećaje i to na pozitivan, a ne neprijateljski način. Muž se mogao izraziti drugačije: "Volio bi kad bi malo obnovila svoju garderobu". Svađa se teško započinje s nekim tko izražava svoje emocije na lijep način. Zato je mala vjerojatnost da bi žena u ovoj drugoj verziji zauzela krut, obrambeni stav.

Pažljivo slušanje - najveći kompliment

     Jedan od najtežih oblika komunikacije je slušanje. Dok drugi govore, ne slušamo ih pažljivo. Priroda je čovjeku dala dva uha, a jedan jezik, da bi više slušao, a manje govorio. Uglavnom smo obu­zeti vlastitim idejama i vlastitim problemima. Vrlo se često događa da istodobno govore dvije ili više osoba. Treba naučiti promatrati stvari s različitih točki gledišta, svladati vještinu respektiranja, pri­hvaćanja, razumijevanja i tuđih mišljenja. Ostavimo na trenutak po strani svoje vlastite osjećaje i pokušajmo stvarno razumjeti što nam govori druga osoba. Pokušajmo se postaviti u njen položaj.

     Pokažite svoj interes na različite načine: na primjer, polo­žajem svog tijela (nemojte okrenuti leđa), očima, licem, to­nom, jer sve to govori u ime vas. Plutarh je kazao: "Ako znate slušati, možete učiti i od onih koji govore loše". Pedeset posto dobrog razgovora je slušanje. Slušajmo, ali ne samo ušima, već i očima, srcem i razumom. Slušatelj mora biti siguran da je razumio poruku koja mu je upućena. Osim toga, pažljiv slušatelj inspirira onoga tko govori. Pažljivo slušanje i poka­zano zanimanje predstavljaju najveći kompliment za onog tko ima nešto kazati.

Izbjegavajte riječ „ja"

     Postavljajte pitanja koja stimuliraju. Nemojte prekidati izlaganje nevažnim potpitanjima i primjedbama. Izbjegavajte upotrebu osobne zamjenice ja. Diskutirajte, ali nemojte se svađati. Sučeljavajte mišljenja, a ne ličnosti. Nemojte ogo­varati, niti vrijeđati. Uključujte u razgovor i druge. Ono što je posebno važno u zdravoj komunikaciji jest nastojati izra­žavati osjećaje, a ne činjenice (primjer žene i muža). Koliko god je to moguće, budite u izlaganju konkretni (izbjegavajte uopćavanja). Kad upućujete neku kritiku, odmah nadodajte i pozitivne osjećaje („Sine, ako se budeš posvećivao školskim zadacima malo više vremena, učinit ćeš me sretnijim, naši će odnosi biti bolji, a ja bi to tako želio".).

     Vodite brigu o tome kako vaše riječi djeluju na druge, budite taktični prema osjećajima drugih ljudi (ne ismijavajte druge, ne pričajte viceve koji ismijavaju neki narod ako je u društvu neki pripadnik tog naroda). Komunicirajte međusobno, jer čak i ako se pojavi iskra svađe, bolje je negoli prekid razgovora i indifrerentnost. Indiferentnost je emocionalna smrt.

dr. Ivo Belan