UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 


 

BORBA PROTIV SIROMAŠTVA

Nacionalni plan - bez slabih i starih!

     Stopa rizika od siromaštva starijih od 65 godina u Hrvatskoj znatno je viša od prosjeka Europske unije. Stopa siromaštva i socijalne isključenosti u prošloj godini dosegla je 33,8 posto, dok je europska 16,1 posto. Naročito su ugrožene starije žene, pogoto­vo samice. Unatoč tome što je posve jasno da su stari­ji od 65 godina najranjivija siromašna populacija koja, k tome, čini čak 21,31 posto ukupnog stanovništva, u Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine go­tovo i nema ozbiljnih mjera za prevenciju i zaustavljanje siromaštva starijih.

     Sramotno je kako se direktno navodi da je u sustavu generacijske solidarnosti (I. mirovinski stup) „predviđe­no dugoročno smanjivanje udjela mirovine u plaći", iako se napominje kako je potrebno „dodatno intervenirati u cilju zaštite ranjivih kategorija umirovljenika koji prima­ju mirovinu samo iz prvog stupa. Zaboravlja se pritom napomenuti kako čak 61 posto onih koji su trebali biti umirovljeni iz oba stupa, vraćaju se u prvi zato jer su im tamo mirovine - više. Apsurd koji se niti ne spominje. Nije, valjda, preporučljivo kopati preduboko.

     Međutim, jedine kategorije umirovljenika kojima se sve do 2027. država misli posvetiti su obiteljske miro­vine koje bi doživjele reformu i povećanje, te najniže mirovine koje bi dva puta porasle po 1,5 posto! Gotovo za ne vjerovati je da se u uvjetima kad je čak 65 posto mirovina ispod hrvatske linije siromaštva od 2.927 kuna (dakle oko 800 tisuća osoba!), Nacionalni plan „skrbi" za samo 271.000 „najnižih!", te za 214 tisuća obiteljskih umirovljenika. A što je s preostalih oko 300.000 bijed­nih? Oni su zaboravljeni, ovo je Nacionalni plan bez naj­slabijih i najstarijih.

J.A.P.