UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

 

PRITUŽBA PROTIV DISKRIMINACIJE PUČKOJ PRAVOBRANITELJICI

Tražimo povrat prava na besplatnu dostavu mirovine putem pošte

„Poštovani,

 Umirovljenik Željko Tomas iz Imotskog, ul. fra Silvestra Kutleše 10, OIB: 32736316797, zajedno sa Sindikatom umirovljenika Hrvatske iz Zagreba, Krešimirov trg 2,

 

podnosi ovu pritužbu protiv diskriminacije.

 

OBRAZLOŽENJE: Ž. Tomas je u invalidskoj mirovini od 1999. godine. Ima priznato tjelesno oštećenje od 80%, te 60% status Hrvatskog ratnog invalida. Prima mirovinu isključivo iz Hrvatske i to preko banke, te zbog toga što je bolestan, teže hoda i ne može dulje stajati. S obzirom da se zbog epidemije Covid-19 čeka ispred banke po 3-4 sata, po kiši, vrućinama, jer u ovoj pandemijskoj situaciji je zabranjeno ući i čekati u banci, Željko želi da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu.

 Uputio je svoj zahtjev HZMO, područnoj službi u Splitu, 02.09.2021., Ur. broj: 341-18-11/2-1 u kojemu obrazloženo traži da mu se mirovina isplaćuje na kućnu adresu. Nije dobio pismeni odgovor.

Ž. Tomas navodi da u banci u kojoj prima mirovinu nema, kao i većina starijih osoba, ni bankovnu karticu, nego kad dođe u banku, pokaže osobnu iskaznicu na šalteru, gdje dobije mirovinu na ruke. Gospodin Tomas smatra kako se radi o diskriminaciji na temelju zdravstvenog stanja, invaliditeta i dobi, te se opravdano pita - koga štiti HZMO, sa sumnjom kako „štiti inozemne banke koje pljačkaju građane“.

Posebno je naglasio kako se u njegovom kraju, u dalmatinskom zaleđu, masovno ukidaju bankomati i lokalni prijevoz, te je sve više ugroženih umirovljenika koji imaju pravo na mirovinu, ali teško mogu doći do nje jer im nije dostupno mjesto gdje bi je podigli, a prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2014. godine je ukinuta mogućnost dostave mirovine putem pošte za novoumirovljene.

Apsurdno je i to da je on umirovljen još 1999. godine, dakle prije referentnog datuma ukidanja prava na dostavu mirovine putem pošte, ali mu svejedno nije omogućeno da zbog pogoršanja zdravstvenog stanja izmijeni način isplate.

Sindikat umirovljenika Hrvatske (dalje: SUH) se godinama zalaže da se  umirovljenicima vrati ukinuto pravo mogućnosti primanja mirovine putem pošte, a prema njihovom osobnom izboru i potrebi. Naime, nakon što je izmjenama ZOMO-a od 1. siječnja 2014. godine po tadašnjem ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću propisano da se mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, koja su ostvarena i isplaćivana do 31. prosinca 2013., i dalje isplaćuju putem banaka, odnosno putem pošte na adresu korisnika na teret sredstava državnog proračuna, istovremeno je ukinuto to pravo za umirovljene nakon 1. siječnja 2014., odnosno dopuštena je isplata isključivo putem banaka. I u trenutku donošenja takvog nehumanog i neopravdanog zakonskog rješenja SUH je izrazio svoje protivljenje, te i u javnom savjetovanju o izmjenama zakona, sudjelovao s konkretnim prijedlozima.

Postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju kroz odredbe članka 96. neizravno i višestruko diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja (boravišta/prebivališta) i zdravstvenog stanja. Iako zakon naizgled vrijedi jednako za sve, prilikom primjene istog vidljiva je diskriminacija nemalog dijela umirovljenika.

Nije ostvarena jednaka mogućnost korištenja mirovinskih prava kod korisnika, jer ne postoji ista rasprostranjenost poslovnica banaka i bankomata diljem Hrvatske čime dolazi do geografske izoliranosti koju karakterizira i slabija gradska prometna povezanost, te nepostojanje iste prilikom loših vremenskih neprilika. Kod slučaja geografske izoliranosti (npr. otoci i ruralna područja) treba uzeti u obzir da je riječ i o zgradama koje se nalaze u urbanim središtima, ali nemaju lift ili prilagođen pristup osobama smanjene pokretljivosti. Treba se skrenuti pozornost i na progresivnu zdravstvenu onemoćalost korisnika mirovine. Prilikom starenja dolazi do sve većeg broja zdravstvenih poteškoća koje često smanjuju mobilnost, a što nerijetko uzrokuje i padove koji u određenom broju slučajeva završe sa smrtnom posljedicom.

Iz tih razloga umirovljenik Ž. Tomas i Sindikat umirovljenika Hrvatske zajedno se zalažu da se članak 96. Zakon o mirovinskom osiguranju ocijeni diskriminatornim s osnova trenutka umirovljenja i zdravstvenog stanja te omogući onemoćalim i ranjivim korisnicima isplata mirovine dostavom do kućnog praga i to automatski određenim kategorijama invalida, odnosno svima koji od izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ishode potvrdu o smanjenoj mobilnosti uslijed bolesti i starosti, ili to osobno zatraže.

Dodatna opasnost sadašnjeg zakonskog rješenja je i povećana stopa manipulacije i iskorištavanja umirovljenika od strane bližnjih članova obitelji, rodbine, susjeda i znanaca, odnosno bujanja ekonomskog zlostavljanja starijih osoba. Bližnji su upoznati s nemogućnosti samostalnog odlaska u poslovnicu banke ili na bankomat radi podizanja mirovine, nakon čega umirovljenicima uzimaju njihove bankovne kartice ili po dobivanju punomoći na istu, uzimaju sredstava, a umirovljenici katkad ostaju bez svojih primanja.

Još je jedan problem što je zbog epidemije ukinuto više od 200 poštanskih ureda diljem Hrvatske te je došlo do drastičnog prorjeđivanja ili čak ukidanja linija javnog prijevoza, što još više onemogućuje korisnike da dođu do svojih mirovina. U najavi je, podsjećamo, i skidanje oko 40 posto bankomata.

Napominjemo kako broj korisnika mirovine kojima se putem Hrvatske pošte dostavlja mirovina na kućnu adresu za listopad 2021. iznosi 63.664 korisnika, a cijena koju hrvatske pošte naplaćuju za dostavu po mirovinskoj uplatnici iznosi manje od 20 kuna, što godišnje iznosi samo 1.273.280 kuna. I uz povećani broj korisnika, za sustav mirovinskog to je mali iznos u usporedbi s tragičnim posljedicama kad nemoćne starije osobe ne mogu doći do svoje mirovine.

Nadalje, člankom 10. Zakona o nacionalnoj naknadi propisano je kao obvezno da Zavod za mirovinsko osiguranje nacionalnu naknadu najsiromašnijim građanima obvezno isplaćuje putem poslovnih banaka. U obrascu zahtjeva za podnošenje propisano je obvezno prilaganje potvrde banke o broju tekućeg računa, što predstavlja nepremostivu prepreku za dio najsiromašnijih korisnika koji ne mogu otvoriti bankovni tekući račun, jer su banke udaljene „brda i doline“, a k tome treba imati novca za naknade za vođenje tekućeg računa i do 20 kuna mjesečno.

Iz gore navedenih razloga Sindikat umirovljenika i Matica umirovljenika na završnim pregovorima o Covid dodatku u Banskim dvorima 12. travnja 2021. podnijeli su premijeru Andreju Plenkoviću zahtjev za povrat prava na dostavu mirovine putem pošte, kao i za uvođenje prava na besplatnu dostavu nacionalne naknade poštom, što je on izrijekom podržao i obećao izmjenu ovih zakona, no, eto, prošlo je više od pola godine i još se ništa nije poduzelo, kao niti poslije višegodišnjih urgencija, zahtjeva i preporuka Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe i Ureda pučke pravobraniteljice.

Po ovlaštenju Željka Tomasa iz Imotskog i umirovljeničkih udruga obraćamo Vam se s pritužbom za slučaj diskriminacije, kao i za zaštitu starijih osoba narušenog zdravlja i osobe s invaliditetom te zaustavite ovu diskriminaciju koja se odvija pred očima sviju nas“, stoji u pritužbi protiv diskriminacije koju potpisuje predsjednica SUH-a Jasna Petrović, a koja je poslana Pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter 5. studenog 2021. godine, te na znanje predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, šefu Kabineta Vlade RH Zvonimiru Frki Petešiću, te ministru rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću.