UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

PRIJENOS VLASNIŠTVA NAD DOMOVIMA

Započeo proces vrijedan dvije milijarde kuna

 

     Hrvatska je među najgorim zemljama u EU po pokrivenosti populacije starijih od 65 godina krevetima u instituci­onalnom smještaju. Pomalo bizarno zvuči činjenica da je RH još 2001. godine donijela odluku o prijenosu osnivačkih prava nad domovima na županije, no vlasništvo nije prenijela. Tako je HZMO svih ovih godina bio vlasnik 29 domova (31 nekretnine) i to je blokiralo županije da prošire svoje kapacitete i poboljšaju uslugu, dapače HZMO je s vremena na vrijeme tražio od županija da im plate milijunske iznose za iznajmljivanje prostora ili da kupe nekretninu. Uz jednu iznimku, naime 2017. godine za dom u Kninu prebačena su vlasnička prava na županiju, no drugi su još morali čekati.

     Nakon dugogodišnjeg pritiska umirov­ljeničkih udruga i županijskih predstavni­ka, Vlada RH je u studenom 2020. godine konačno donijela zaključak kojim će se vlasništvo nad tim nekretninama prebaciti na županije, i što je najvažnije, besplatno. Riječ je o vrijednosti nekretnina od više od dvije milijarde kuna u 14 različitih županija! Koprivničko-križevačka županija prva je s kojom je HZMO ove godine potpisao ugovor o prijenosu prava vlasništva bez naknade (16. srpnja 2021.), a ukupna vrijednost ne­kretnine Doma za starije i nemoćne osobe u Koprivnici iznosi 52 milijuna kuna. Kako doznajemo od HZMO-a, do kraja godine trebali bi se potpisati ugovori s još devet županija.

Pula spremno čeka

     Posebno zanimljiv je slučaj pulskog doma Alfredo Štiglić, koji je još prije tri godine ishodio građevinsku dozvolu za dogradnju krila zgrade i povećanje kapaciteta doma, i čeka da se konačno prebaci vlasništvo na županiju. HZMO im je ranije pokušao čak nametnuti plaćanje najamnine od 35.000 kuna. Ravnateljica tog doma, Vesna Grubišić Juhas nam je kazala kako će grad Pula i županija zajedno financirati dogradnju i rekonstrukciju nekretnina doma s oko 40 milijuna kuna.

     „Uz proširenje kapaciteta, poboljšat ćemo i uslugu. Ukinut ćemo trokrevetne sobe i napraviti dvokrevetne kako bi naši korisnici imali ugodniji smještaj. Napravi­li smo i koncept kućanskih zajednica po uzoru na četvrtu kategoriju domova u EU, gdje će sobe, dnevni boravak i kuhinja biti prilagođeni korisnicima. Izgradit će se i po­sebna depadansa sa 26 mjesta za kategoriju dementnih korisnika"

     Grubišić Juhas nam je rekla i da će prijenos vlasništva još više olakšati tom domu prijav­ljivanje na EU projekte, odnosno dobivanje novca iz EU fondova za poboljšanje usluga.

     Definitivno najvrjednije nekretnine nalaze se, očekivano, u Zagrebu. Država je Gradu Zagrebu 2001. godine prebacila osnivačka prava nad 10 domova za starije, a prema HZMO-u, do kraja godine pravo vlasništva trebalo bi se prebaciti za pet domova - Peščenica, Centar, Sveti Josip, Medveščak i Sveta Ana. Vrijednost samo ovih pet nekretnina iznosi 558 milijuna i 610 tisuća kuna!

Zašto ne svi domovi?

     Iz ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba su nam pak odgovorili kako je Grad u ožujku 2021. iskazao interes za prijenos vlasništva nad svim nekretninama u Zagrebu koje koriste domovi za starije i nemoćne osobe. Riječ je o 13 nekretnina. Vlada je na sjednici 29. srpnja 2021. odlučila da hZmO prenese prava vlasništva za pet gradskih domova. Iz Grada očekuju, da kada se steknu uvjeti, takva odluka bude donijeta i za sve ostale domove na području grada.

     Iz zagrebačkog Ureda za socijalnu za­štitu i osobe s invaliditetom su nam obja­snili kako je Grad, svjestan kontinuirano rastućeg udjela starije populacije i njihovih specifičnih potreba, prošle godine donio prvu sveobuhvatnu Zagrebačku strategi­ju za unapređenje kvalitete života osoba starije životne dobi za razdoblje od 2020. do 2024. godine, te sukladno tome Grad kontinuirano nastoji poboljšati uslugu smještaja u postojećim domovima.

     „Prvi specijalizirani odjel za smještaj oboljelih sa srednjim, odnosno srednje teškim stadijem dementnih bolesti otvo­ren je početkom studenog 2015. u Domu za starije osobe„Medveščak" Zagreb, slje­deći u Domu za starije osobe Maksimir u siječnju 2017. dok su u novoizgrađenom dislociranom objektu Doma za starije osobe Park na adresi Lašćinska cesta 98a otvorena 2 specijalizirana odjela koja su s radom započela sredinom 2017. godine", piše u odgovoru.

     U tijeku su adaptacije i rekonstrukcije drugih gradskih domova, a u planu je i izgradnja objekta za 200 korisnika na po­dručju Gradske četvrti Gornja Dubrava, u neposrednoj blizini postojećeg Doma za starije osobe Dubrava - Zagreb. Kao i svima ostalima, prijenos prava vlasništva olakšat će i prijave na europske projekte i još veća ulaganja u smještaj.

      Nadamo se kako će na red Vlade ubrzo doći i preostali domovi. Za kraj se samo postavlja (retoričko) pitanje zbog čega se moralo čekati 20 godina na prijenos vlasništva stvarnim osnivačima, iako se znalo da će to u vrlo kratkom roku povećati kapacitete institucionalnog smještaja starijih osoba?

Igor Knežević