UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

HITAN ZAHTJEV PLENKOVIĆU

Za pravednije usklađivanje mirovina

 

     Matica i Sindikat umirovljenika Hrvatske uputili su 29. rujna 2021. hitan zahtjev Vladi RH za izmje­nu formule za usklađivanje mirovina. Postojeća formula nastavila je srozavati udjel prosječnih mirovina u odnosu na prosječne plaće, te je taj udjel u lipnju ove godine pao na rekordno niskih 35,99 posto. Umirovlje­ničke udruge zatražile su da se umjesto sadašnjeg mo­dela uvede usklađivanje mirovina prema 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta - plaća ili cijena, a taj svoj zahtjev već godinu dana ponavljaju i na sjednica­ma Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Stopa siromaštva svih starijih od 65 godina dosegla je 33,8 posto, a čak 66 posto mirovina je ispod hrvatske linije siromaštva. Podsjetimo da je 1990. udjel mirovine u plaći iznosio čak 75,3 posto!

     Takvi podaci su alarmantni i apsolutno zabrinjavajući jer se temeljem zakonom propisanog modela usklađivanja sustavno osiromašuje umirovljenike postojećom nepra­vednom formulom za usklađivanje mirovina, kojom se mirovine povećavaju prema samo 70 posto povoljnijeg indeksa rasta cijena odnosno plaća. Ta se formula očito mora mijenjati.

     Usklađivanje u stopostotnom iznosu bi samo za­ustavilo daljnji pad realne vrijednosti mirovina, pa je stoga potrebno i povećati mirovine najugroženi­jih skupina umirovljenika. Zbog toga umirovljeničke udruge zahtijevaju da se mirovine onih koji primaju mirovine u iznosu manjem od 2.000 kuna, usklađuju prema indeksu od 120 posto rasta povoljnijeg indeksa, a za one koji primaju između 2.000 kuna i 4.000 kuna za 110 posto povoljnijeg indeksa.

     Čak 414 tisuća umirovljenika prima manje od 2.000 kuna mirovine, a još 550 tisuća između 2.000 i 4.000 kuna. Provedbom ove inicijative, nakon desetljeća pada udje­la mirovina u plaći, blago bi se preokrenuo proces, i za desetak godina došlo bi se do udjela od 40 posto, što je i dalje jako loše u usporedbi s drugim zemljama EU ili okruženja, gdje se udjeli kreću oko 50 posto.

     Slični modeli većeg„nagrađivanja" siromašnijih umi­rovljenika već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih go­dina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne povišice siromašnijim umirovljenicima.

Potpisnice ove inicijative, Višnja Fortuna i Jasna A. Petrović, podsjetile su Plenkovića kako je 1. listopada Međunarodni dan starijih osoba, pa bi se moglo pokazati više razumijevanja za njihove zahtjeve.