UVODNA RIJEČ

Ministar kojeg smo nekad voljeli

Piše: Jasna A. Petrović

     Kaže naš glavni ministar za financije da su umirovljenici pojeli proračun. On, među umirovljenicima nekad najomiljeniji Plenkovićev ministar, već stoga jer je pokazao da ima pojma o svom poslu, nedavno je izgubio HDZ-ove brojne glasače starije dobi. U prigodi krojenja rebalansa proračuna reče hladnokrvno Zdravko Marić kako je najveći „krivac za još veće rashode proračuna indeksacija mirovina, koja je u drugom dijelu ove godine iznosila 2,46 posto". I dodaje kako “nije očekivao tako visoku brojku”!

     Gospodine Ministre, molimo lijepo, zar vi stvarno mislite da je 60 kuna prosječnog usklađivanja mirovine i to sa „sarmom" od 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena, previše, da spa­šava siromašne umirovljenike od daljnjeg tonjenja u bijedu? I još imate obraza reći kako su oni te štetočine koji su ugrozili državni proračun?

        Ma hajte, molimo Vas, zar je za Hrvatsku stvarno loša vijest što su mirovine rasle za nokat jače nego što ste to utefterili u svojoj tekici! I još ste se drznuli spomenuti Covid dodatak, koji je isto išao starijima pa su tako penzići valjda dokrajčili proračun. I onda velite pomirbeno, da ste, kao Vlada „uvijek govorili, kako su od svih rashoda mirovine najveći rashod u proračunu, i kamo sreće da imamo prostora još za viši rast".

Imate, ministre prostora za rast mirovina, a na to vas obvezuju i europska upozorenja kako morate poraditi na adekvatnosti mirovina, jer čak ih je 65 posto niže od hrvatske linije siromaštva, na dnu smo po udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći.    Pa što još hoćete?!

     Znate Vi, ministre, da od ničega ne možete napraviti nešto. Ex nihilo aliquid facere, kako kaže stara latinska poslovica. Ako biste doista rado gladnim umirovljenicima povećali mirovine, pa onda napravite proračun u kojem ćete podići doprinos za mirovine prvog stupa, koji danas iznosi samo 15% i najniži je u Europskoj uniji. Povećajte ga na 28% kao u Češkoj, 33% u Italiji, 25,5% u Mađarskoj, 24,4% u Sloveniji i Finskoj ili 22,8% u Austriji.

     Slažemo se, ministre, da mi nemamo tako velik proračun kao neke bogate zemlje, ali to se onda računa po udjelu doprinosa u bruto društvenom proizvodu, a tu smo negdje u donjoj sredini, sa samo 10,2 posto BDP-a, dok se u Italiji, Grčkoj, Francuskoj,    Austriji i Portugalu kreće od 14 do 16 posto. Njima njihov umirovljenik nije preskup. Vama vaš jest. Vama su vaši umirovljenici toliko preskupi da im zamjerate što im se mirovine djelomično usklade s rastom plaća i cijena. Vi ste protiv poboljšanja formule usklađivanja mi­rovina na 100 posto povoljnijeg indeksa, jer to bi onda možda bilo čak i „rast" od tri posto. Vi tako savjetujete premijera. Vi tako brišete šansu za preživljavanje hrvatskih umirovljenika. Jer, nije važno samo preživjeti, nego i biti sretan. A s    Vašim načinom raz­mišljanja, umirovljenici sigurno nikada neće biti sretni.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

COVID DODATAK - KRENUO TREĆI POZIV

Vlada poslušala apel umirovljenika

 

     Ovaj put je Vlada RH brzo reagira­la. Predstavnici umirovljeničkih udruga su 8. rujna ove godine na 5. sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe RH postavili zahtjev za otvaranjem trećeg roka za isplatu solidarnog Covid dodatka, a 23. rujna uputili su i otvoreno pismo premijeru, obrazlažući kako je prema procjenama Vlade taj dodatak trebalo dobiti 850 tisuća umirovljenika, a dobilo ih je čak 140 tisuća manje, odnosno samo 710 tisuća umirovljenika.

     Matica i Sindikat umirovljenika upo­zorili su kako dobivaju na stotine pozi­va ogorčenih umirovljenika koji imaju manje od 4.000 kuna mirovine, a nisu ostvarili pravo na isplatu Covid dodatka zbog različitih birokratskih razloga ili nedovoljne neinformiranosti. Najviše čudi velik broj korisnika s mirovinom do 1.500 kuna, koji su unatoč tomu što ne primaju stranu mirovinu, ostali bez jednokratne pomoći od 1.200 kuna.

Informacija o isplati Covid dodatka do mnogih uopće nije došla, a ostvarili su mirovine i u Hrvatskoj i u inozem­stvu, te nisu podnijeli zahtjev, odnosno dostavili dokaz o iznosu mirovine koju primaju iz inozemstva. No, brojni su i oni koji su radili u inozemstvu, ali za taj staž ne primaju nikakvu mirovinu, te su mislili da im zbog toga dokaz o inozemnoj mirovini niti ne treba, te su i oni ostali bez Covid dodatka.

     Nepravda je učinjena i umirovlje­nicima koji su zaposleni do polovice radnog vremena, ali im zbroj mirovine i plaće svejedno ne prelazi 4.000 kuna, a ima i primjera osoba koje zbog biro­kracije nemaju prijavljeno prebivalište u RH, iako u njoj žive cijeli život te nisu dobile dodatak.

     Sindikat i Matica, a pridružio im se kasnije i HSU, zatražili su da se pod hitno ispravi nepravda i svima nave­denima omogući isplata solidarnog Covid dodatka do kraja ove godine.

Vlada je 30. rujna 2021. donijela Odluku o izmjenama Odluke o ispla­ti jednokratnog novčanog primanja korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica uzrokovanih epidemijom bolesti Covid-19. Huraa!

     Dakle, svi oni koji imaju pravo na isplatu Covid dodatka, a to su oni s mi­rovinskim primanjima nižima od 4.000 kuna, potrebno je da najkasnije do 30. studenoga 2021. podnesu zahtjev za isplatu i dostave dokaz da ne primaju mirovinu iz inozemstva odnosno, ako primaju, kolika je ta mirovina. Isplata će biti do kraja godine.

     Oni s mirovinama nižima od 1.500 kuna imaju pravo na 1.200 kuna jed­nokratnog dodatka, od 1.500 do 2.000 kuna mirovine - 900 kuna, od 2.000 do 3.000 mirovine - 600 kuna, a za mirovine od 3.000 do 4.000 kuna - 400 kuna.

     Hoće li ovaj put informacija doći do umirovljenika, hoće li oni koji ne čitaju novine, ne služe se internetom, nemaju radio niti televizor, uspjeti ostvariti to svoje pravo? Ne znamo, iako su upravo ovi najizoliraniji i najsiromašniji - najpo­trebitiji. Sindikat umirovljenika je stoga odlučio obratiti se lokalnim medijima s pozivom da učestalo objavljuju upute za dobivanje Covid dodatka.

J.A.P.