UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

ŽENE SU ČEŠĆE ŽRTVE

Psihoterapijom protiv glavobolje?

 

     Procjenjuje se da sedmero od deset odraslih osoba upo­trebljavaju tablete protiv glavobolje barem jednom mje­sečno i da barem za jednog od dvanaest ljudi glavobolja predstavlja kronični problem. Svake godine milijuni ljudi budu dovoljno alarmirani ili onesposobljeni svojom glavoboljom da ih ona prisili posjetiti liječnika. Vjerojatno nijedan drugi zdravstveni problem nije okružen s toliko konfuzije, brige i pogrešnog liječenja.

     Ono što boli kod glavobolje nije mozak nego tkiva lu­banje koja pokrivaju i krvne žile. Većina glavobolja nastaje kad se krvne žile rašire i pritišću osjetljiva područja ili kad se mišići glave i vrata zgrče i znatno otežaju cirkulaciju u krvnim žilama.

Koji su uzroci 1

     Česti uzroci glavobolje su povišena temperatura tijela, umor, preskočeni obrok, zagušljiva, prenatrpana prostorija, mamurluk, privremena apstinencija od kave, ako je čovjek na nju naviknut. Međutim, mentalni konflikti su glavni uzročnici kronične glavobolje. Glavobolje zbog nervne napetosti i migrenozne glavobolje čine 90 posto svih glavobolja.    Ako obavljamo posao koji zahtijeva fiksiran položaj glave, mišići vrata, čeljusti i lubanje zauzimaju položaj koji izaziva bol (dugotrajni rad na računalu). To često činimo i kao reakcije na neki psihološki pritisak. Kod glavobolja zbog nervne na­petosti i kod migrenoznih glavobolja, pored lijekova, može pomoći i jednostavna psihoterapija - iznijeti probleme i otvoreno razgovarati sa svojim obiteljskim liječnikom.

      Dvije trećine žrtava glavobolje mogu sami sebi pomoći dobrom organizacijom dnevnih obaveza (ako treba i smanjiti njihov broj), planiranjem vremena za odmor i relaksaciju i prestati s pretjeranom brigom za stvari koje su „onakve kakve jesu".

     Nakon konzultacije s liječnikom i pokušaja da se pronađe uzrok glavobolji, u liječenju stoje na raspolaganju brojni lijekovi protiv bolova (analgetici). Kod jačih glavobolja, sam analgetik ili sedativ pojedinačno, neće biti dovoljan, nego će ih možda trebati kombinirati.

Javite se liječniku

     Migrenozne glavobolje dvostruko više pogađaju žene od muškaraca. Vrlo često smetnje s vidom najavljuju napadaj migrenozne glavobolje. Na vrhuncu napadaja mnogi pacijenti osjećaju mučninu i povraćaju. Što točno uzrokuje migrenu nije još uvijek sasvim jasno. Postoji izrazita genetska pre­dispozicija. Novija istraživanja ukazuju da osobnost i stres mogu također biti provokativni faktori.

     Za olakšanje napadaja migrenozne glavobolje postoji niz dobrih lijekova, ali razumljivo, tu terapiju treba propi­sati liječnik. Za kratkoročno ublažavanje blagih do srednje jakih glavobolja i migrena može dobro poslužiti ibuprofen. Srećom, migrena vrlo često nestaje sama od sebe do dobi od 50 godina. Glavobolja nekada može biti jedini simptom skrivene depresije.

      U nekim slučajevima uzrok kronične glavobolje može biti neki problem s očima (nekorigirana dioptrija itd.), glavobolja zbog alergije može godinama proći neprepoznata. Na nju treba posumnjati kod osoba koje imaju povijest nekih aler- gijskih problema (peludna hunjavica, kućna prašina, ekcem, urtikarije, astma).

      U mnogim slučajevima, posebno tamo gdje je glavo­bolja posljedica stresnih situacija, znatno olakšanje, a čes­to i potpuno rješenje tegoba, donosi uključivanje u neke sportsko-rekreativne aktivnosti (jogging, plivanje, vožnja bicikla itd.) Sasvim razumljivo, svaka kronična glavobolja ili iznenadna jaka bol u glavi zahtijeva, prije svih drugih mjera, obradu kod liječnika.

dr. Ivo Belan