UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

HRELJA: Obuhvatite i 75 tisuća umirovljenika!

Predsjednik HSU Silvano Hrelja poslao je 3. veljače, nakon sastanka s čelnicima Sindikata umirovljenika Hrvatske i Matice umirovljenika Hrvatske, pismo predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću u kojem je zatražio povećanje neoporezivog dijela mirovine u jednakom iznosu u kojem je Vlada najavila povećanje neoporezivog dijela plaće za zaposlene.

„Prema našim izračunima, ako Vlada poveća neoporezivi dio mirovine s 3.400 na 3.800 kuna ta bi mjera obuhvatila 75 tisuća umirovljenika čija bi se kupovna moć povećala za 124,3 milijuna kuna godišnje, a njihova prosječna mirovina bi porasla za 167 kuna mjesečno. Smanjenjem porezne presije ublažili bi se ionako previsoki troškovi života umirovljenika koji se ne vide u službenoj statistici s obzirom na to da se statistički izračuni rade temeljem pretpostavljenih troškova četveročlane obitelji. Na životni standard umirovljenika presudno utječu troškovi hrane, lijekova, stanovanja, prijevoza i higijenskih potrepština koji su u prethodnom periodu uglavnom rasli. Smatramo važnim naglasiti kako umirovljenici u Hrvatskoj najredovitije podmiruju svoje financijske obaveze, ali i da su njihove mirovine svojevrsni financijski amortizer u sve brojnijim obiteljima čiji su mlađi članovi ostali bez posla tijekom gospodarske krize.  – navodi se u Hreljinom dopisu.

Hrvatska stranka umirovljenika smatra kako porezna reforma mora biti cjelovita i jednako tretirati zaposlene i umirovljenike. Smanjenje porezne presije samo za plaće radnika, premda se radi o hvalevrijednoj mjeri, kao posljedicu bi moglo imati otvaranje pitanja diskriminacije osoba treće životne dobi. Diskriminacija umirovljenika nikako nije u duhu solidarnosti i pravičnosti, što su odlike svake socijalno osjetljive Vlade.