UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

    

IZVRŠNI ODBOR FERPA-e

Zahtjevi koji život znače

 

     Od 16-17. lipnja 2021. go­dine održan je dvodnevni sastanak Izvršnog odbora FERPA-e, u čijem su online radu sudjelovali potpredsjednica SUH-a Gina Šverko i glavni tajnik Igor Knežević. Sastanak je otvorio Pred­sjednik FERPA-e Lajos Mayer, koji je pozdravio sudionike i izrazio nadu da ćemo uskoro biti u mo­gućnosti održati sastanak„uživo" s obzirom na okolnosti pandemije i poboljšane epidemiološke situacije. Generalni tajnik FERPA-e Agostino Siciliano u početku svog izlaganja osvrnuo se na aktualnu situaciju s pandemijom Covid-19 u Europi, naglasivši kako se epidemiološka situacija u Europi poboljšava zahvaljujući akciji cijepljenja stanovništva.

Socijalna dimenzija krize

     „Ne možemo biti zadovoljni ukupnim rezultatima cijepljenja s obzirom da postoje značajne razlike u pojedinim zemljama Europe, pa i svijetu, u razini procijepljenosti stanovništva. Mo­ramo biti solidarni i pomoći zemljama koje nisu u mogućnosti investirati u cjepivo u dovoljnoj mjeri. Jer jedino zajedno mo­žemo mijenjati trenutnu situaciju".

Izrazio je nadu da će poduzete mjere i poboljšanje epide­miološke situacije omogućiti ponovni uzlet ekonomije nakon Covid krize. U ovoj pandemijskoj nevolji mnogi su ostali bez svojih radnih mjesta. Odnos broja zaposlenih i umirovljenika se rapidno smanjuje što predstavlja rizik za umirovljenike. Neke od akcija koje treba poduzeti da se kompenzira stanje svakako su i otvaranje novih radnih mjesta, rast broja zaposlenih te adekvatna natalitetna politika", zaključio je Agostino.

     U nastavku svog izlaganja upoznao je prisutne s radom Socijalnog samita održanog 7.-8. svibnja 2021. godine u Por­tu u Portugalu. Europski lideri usvojili su Izjavu o socijalnim pitanjima. U toj deklaraciji posebno se naglašava socijalna di­menzija dokidanja krize: potreba za smanjenjem siromaštva, nejednakosti u plaćama i mirovinama; briga o posebno ranjivim društvenim skupinama kao što su nezaposleni, umirovljenici i starije osobe.

Manifest kao osnova borbe

     Na sjednici je predstavljen i prvi nacrt Manifesta FERPA-e „Pravo na dostojanstven život umirovljenika i starijih osoba", dokument koji će podržati Europska sindikalna konfederacija, zbog toga što su posljednjih godina države članice Europske unije pokušavale smanjiti svoje izdatke, posebice oštrim rezanjem socijalnih proračuna, a stariji ljudi i umirovljenici prve su žrtve takvih drastičnih mjera: smanjeni su proračuni za zdravstvenu zaštitu, evidentan nedostatak osoblja i resursa u zdravstvenim ustanovama, a u mnogim zemljama bilježi se zamrzavanje mi­rovina ili čak smanjenje njihova iznosa.

     Stoga je FERPA provela istraživanje i fokusirala se na četiri osnovna prioriteta.

Na prvom mjestu je siromaštvo. Danas je u EU 15,9% Eu­ropljana od 65 godina i više siromašno, a to je izraženije kod ženske populacije čije mirovine su u prosjeku za 38% niže od mirovina muškaraca. Svatko bez dovoljno sredstava za život mora imati pravo na odgovarajuće prihode da bi mogao do­stojanstveno živjeti u svakoj životnoj dobi.

Na drugom mjestu je kvalitetna zdravstvena i socijalna skrb za sve starije osobe, što uključuje pravovremenu, kvalitetnu, besplatnu zdravstvenu zaštitu, mogućnost smještaja u domove za starije itd. To predmnijeva i borbu protiv privatizacije zdrav­stva i socijalne skrbi.

Niske mirovine i siromaštvo

     Treći prioritet je pravo na kvalitetno stanovanje, što podra­zumijeva mogućnost smještaja u adekvatne domove za stari­je osobe, odgovarajuću pomoć i zaštitu od prisilnog iseljenja, socijalne uključenosti u društvo i smještaj za osobe bez doma, te strogi i redoviti inspekcijski nadzor i kontrole u domovima i svim vrstama smještaja u kojima starije osobe žive ili rade.

     Četvrto, to je pravo na pristup energiji i osnovnim usluga­ma, uključujući sanitarne usluge, energiju, prijevoz, financijske usluge, Internet. Ovaj je manifest FERPA-e značajan dokument i bitan kao baza za daljnji rad u suzbijanju siromaštva i socijalne nejednakosti starijih osoba. Savjetnik u FERPA-i Henri Lourdelle je kazao kako se FERPA treba boriti protiv socijalne isključenosti starijih osoba, visokih troškova života, problem niskih mirovina i siromaštva starijih osoba.

     Konfederalna tajnica ETUC-a Liina Carr podsjetila je da je FERPA sudjelovala na Porto Social Summitu 7. i 8. svibnja 2021. godine. Čelnici EU-a, europskih institucija, socijalni partneri i predstavnici civilnog društva sastali su se u Portu kako bi ojačali svoju predanost provedbi Europskog stupa socijalnih prava. Rasprave su se odvijale oko tri glavna područja: rad i zapošlja­vanje; vještine i inovacije; socijalna država i socijalna zaštita. Na kraju konferencije, institucije EU-a, europski socijalni partneri i predstavnici civilnog društva supotpisali su dokument Porto socijalno obvezivanje.

Važna i adekvatnost mirovina

     Nažalost, u tom dokumentu se starije osobe nedovoljno spominju, tek jednom kada se navodi da se treba ojačati borba protiv bilo kakve diskriminacije i promicanje jednakih mogućosti, uključujući onu prema djeci u riziku od siromaštva, starijima, nacionalnim manjinama, invalidima.. .Ne spominje se siromaštvo starijih osoba kao ozbiljan prioritet, naglasila je Caar.

     Manifest FERPA-e stoga ima utoliko važniju ulogu jer je u pitanju smjer razvitka mirovinskih sustava, jer se oni ne mogu analizirati samo sa stajališta ekonomske održivosti i utvrđivanjem povišenja dobi za odlazak u mirovinu kao jedinog rješenja, već i o adekvatnosti mirovina. Umjesto toga, ako želimo razgovarati o održivosti, moramo znati razmjerni odnos između ljudi na poslu i onih koji su u mirovini. Da bi se imali homogeni podaci, potrebno je u svim europskim zemljama razlikovati izdatke za mirovine povezane s doprinosima i izdatke za socijalnu pomoć koji se moraju snositi porezima. FERPA je odlučna u svojoj borbi za povećanje dobrobiti umirovljenika i starijih osoba. U broj­nim svojim zahtjevima u Manifestu, zanimljivo je, naglašava se potreba uvođenja kumulacije obiteljskih i osobnih mirov ina, priznavanje adekvatnog majčinskog dodatka svim umirovlje- nicama, kao i uvođenje minimalne mirovine koja prelazi naci­onalnu liniju siromaštva.