UVODNA RIJEČ

Nemam za kilo breskvi

Piše: Igor Knežević

     Telefonski pozivi razočaranih umirovljenika svakodnevica su rada u Sindikatu umirovljenika Hrvatske. Jedan takav poziv zaprimili smo od umirovljenice Jasne J. koja nas je nazvala nedugo nakon posljednjeg usklađivanja mirovina i požalila nam se da prima samo 1.700 kuna. „Možete li ikako ove u Vladi nagovoriti da nam povise mirovine, znate, ja jedva preživljavam", krenula je gospođa staloženo.

     No, nakon par minuta nije više mogla suspregnuti suze te nam je u plaču kazala: „Godinu dana nisam kupila kilogram breskvi, jednostavno si ih ne mogu priuštiti. Kako je moguće da bivši saborski zastupnici imaju povećanje mirovine od 200 kuna, a ja 40 kuna. Možete li se vi u SUH-u izboriti da nama siromaš­nima ipak daju veće povišice, a ovima smanje", upitala nas je. Odgovorili smo joj da je naš cilj povećanje mirovina u visini 100 posto povoljnijeg indeksa rasta plaća ili cijena, ali i da redovito upozoravamo da se trebaju uvesti dodatne „povišice" za one najsiromašnije. Tu je i ozbiljan problem pada udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koji je sada na sramotnih 35,99 posto.

     Obećali smo da ćemo zatražiti i da se kao socijalna mjera prilikom usklađivanja za one koji primaju do 2.000 kuna miro­vine, a takvih je 414 tisuća prema ZOMO-u, uvede 120 posto povoljnijeg indeksa, a one do 4.000 kuna, a takvih je 550 tisuća, za 110 posto.

     Time bi se ne samo zaustavio pad udjela mirovina u plaći, već bi on nakon desetljeća konstantnog pada počeo rasti, s ciljem da za desetak godina barem dođe na 40 posto, što je i dalje mizerno, ako se usporedi s drugim zemljama EU ili okruženja, primjerice Slovenijom i Srbijom gdje je udjel oko 50 posto.

Ideja o povećanim osnovicama usklađivanja za one s nižim mirovinama nisu neutemeljene i neizvedive kako to često do­nositelji odluka u Hrvatskoj prezentiraju u javnosti pozivajući se na zakone. Slični modeli„nagrađivanja siromašnijih" već postoje u Italiji, Latviji, Portugalu, Češkoj, te su ugrađeni kao opcija u zakone, a primjerice u Austriji, Bugarskoj i Španjolskoj se već nekoliko posljednjih godina uz redovito usklađivanje isplaćuju dodatne „povišice" siromašnijim umirovljenicima.

     U doba kada se forsira privatizacija mirovinskog sustava, možemo biti sretni što smo sačuvali prvi mirovinski stup, kao i javno zdravstvo, no nikako se ne mirimo s činjenicom da više od 730 tisuća umirovljenika živi ispod granice linije siromaštva.„Ako društvo nije u mogućnosti pomoći mnogobrojnim siromasima, neće biti kadro ni spasiti malobrojne bogataše", kazao je jednom prilikom J.F. Kennedy. I doista, gomilanje siromaha nikad nije donijelo dobroga društvu, a kad-tad je dovelo i do političkih promjena. Nezadovoljstvo hrvatskih siromaha je ogromno i samo se nakuplja i nakuplja. Dok jednom ne pukne...

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


 

 

  

AGOSTINO SICILIANO, GENERALNI TAJNIK FERPA-E

Preko užasa pandemije do socijalnije i bolje Europe

 

    Agostino Siciliano rođen je 1950, godine, Talijan je i živi u Rimu. Počeo je raditi u dobi od devet godina kao šegrt kovač. 1974. godine zaposlio se u Tvornici duhana u državnom vlasništvu kao kvalificirani kovački radnik i pridružio se sindikatu UIL Od te godine započinje njegova sindikalna aktivnost, od rad­ničkog zastupnika, preko člana tvorničkog vijeća, potom kao provincijski tajnik Rima, te regionalni tajnik Lazija, nakon čega je bio sindikalni državni tajnik i na kraju glavni tajnik kategorija Uil Monopoly.

     Agostino je 2004. izabran za nacionalnog tajnika sindikata umirovljenika UIL Pensionati, da bi 2018. godine bio izabran za generalnog tajnika FERPA/Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, a taj mu mandat još traje. Sindikat umirovljenika Hrvatske aktivna je članica FERPA-e od 1994. godine.

      Dragi kolega glavni tajnice, koja su temeljna načela FERPA-e, velike Europske federacije umirovljenika i starijih osoba, koja je dio Europske konfederacije sindikata (ETUC)?

FERPA je osnovana 1991. godine, od kada se zalaže za Eu­ropu koja se temelji na solidarnosti, jednakosti, pravdi i socijal­noj koheziji te na dostojanstvu ljudi bez obzira na dob. FERPA udružuje 42 umirovljeničke sindikalne organizacije, uključujući i vašu. Djeluje u 25 europskih zemalja, predstavlja 10 milijuna starijih osoba i umirovljenika.

Protiv teorija zavjere

     U ovim dugim mjesecima pandemije, što je FERPA po­duzimala, sa čime se suočavala?

Prvi izazov s kojim smo se suočili bio je što poduzimati kako bismo pomogli zaustaviti ovaj strašni virus koji je prouzročio tisuće smrtnih slučajeva, posebno starijih osoba, i vrlo ozbiljnu ekonomsku i socijalnu štetu u cijeloj Europi i širom svijeta. U jeku urgentne zdravstvene situacije, FERPA se, zajedno s ETUC i EPSU (Europska sindikalna federacija radnika u zdravstvenom sektoru), zajednički obratila europskim institucijama, posvećena rješavanju ekonomskih posljedica koje prijete Europi, izražavajući duboko razočaranje za nedostatak pažnje posljedicama težine pandemije na starije osobe, kao i na zaposlene u socijalnim i zdravstvenim ustanovama.

Danas je za FERPA-u prioritet da se što prije završi kam­panja cijepljenja za sve europske građane bilo koje dobi, s naglaskom na starije ljude koji žive u izoliranim područjima, jer ti ljudi dobivaju malo podataka o cjepivima, a u ovoj situaciji izolacije mogu se širiti teorije zavjere i lažne vijesti.

Uvjereni smo da će se gospodarstvo moći ponovno pokrenuti samo okončanjem kampanje cijepljenja. Nažalost, kašnjenja u proizvodnji i distribuciji cjepiva usporila su cijeli proces. Sada ga je potrebno dovršiti brzo, kako bi se izbjegle infekcije koje potječu od inačica virusa. Potrebno je osigurati odgovarajuće doze cjepiva u svim zemljama, europskim i neeuropskim, kako bi se imunizirala cjelokupna svjetska populacija.

Nadalje, u takvom dramatičnom kontekstu, koji traje više od godinu dana, mora se derogirati zakonodavstvo o intelek­tualnom vlasništvu cjepiva, kako bi se potaknulo one koji posjeduju vlasnička prava, da svim zemljama omoguće pravo na njihovo korištenje iste. Također je potrebno proširiti i povećati proizvodnju, kako bi se osigurao dovoljan broj za zaštitu zdrav­lja u svim zemljama, čak i u onim najsiromašnijim područjima zemaljske kugle.

     Drugi je izazov ekonomski. Europska unija mora uzeti u obzir ono što se dogodilo i prevladati standardizirani pri­stup ekonomskom razvoju iz posljednjih godina, zasnovan na uravnoteženom proračunu i strogosti pod svaku cijenu. Ona mora razviti nove politike kako bi se ostvarila Europa s više sveobuhvatnije socijalne zaštite, Europa koja bi bila sposobne zaštititi sve svoje građane, žene i muškarce, mlade, odrasle i starije osobe.

Danas se sve vlade suočavaju s nezapamćenim zdravstve­nim i ekonomskim izazovima, a mnogi ekonomski resursi koje je Europska unija uspostavila izvrsna su prilika za promjenu Europe na bolje. I učinit ćemo sve da se to dogodi.

Nezapamćeni izazovi

     Koja je poruka FERPA-e: što treba učiniti da se ova dra­matična situacija više ne ponovi?

Tisuće dnevnih infekcija prošle godine naglasile su ozbiljne nedostatke zdravstvenih sustava koji su, zbog gospodarske kri­ze i, ponavljam, krutog mehanizma europskog proračunskog pariteta, tijekom godina pretrpjeli ozbiljne rezove, gospodarske i socijalne.

     Također zbog ovih ozbiljnih rezova, zdravstveni sustavi mno­gih zemalja našli su se nepripremljeni za suočavanje s hitnom zdravstvenom situacijom.

     Da se ova dramatična situacija ne ponovi, za Ferpu je potrebno povećati ekonomske izvore za socijalnu zaštitu kako bi zaštitili dobrobit svih europskih građana, jamčeći im učinkovite i primje­rene javne zdravstvene i socijalne usluge, čak i za dugotrajnu skrb. U FERPA-i držimo kako postoji potreba za jedinstvenom europskom direktivom o nesamostalnim, neautonomnim i in- validnim i strijim osobama, koja bi na odgovarajući način štitila te ljude i one koji o njima skrbe.

Europska konfederacija sindikata i sindikati pojedinih zemalja, uključujući i sindikate umirovljenika, moraju igrati aktivnu ulogu u planovima oporavka i otpornosti, zahtije­vajući ulaganja na socijalnom i zdravstvenom planu, jer ulaganje u dobrobit i zdravlje ljudi jača države i jamči bolje ekonomske rezultate.

Žene u fokusu

     27. siječnja 2021. Europska komisija objavila je Zelenu knjigu o starenju. Što FERPA misli o tom dokumentu?

     Zelena knjiga promiče solidarnost i odgovornost među ge­neracijama, potičući europsku raspravu o demografskom sta­renju, koje utječe na sve aspekte života, sa svim posljedicama na gospodarski rast, održivost proračuna i socijalnu koheziju.

FERPA vjeruje da dokument sadrži brojne pozitivne i neke negativne točke. Primjerice, ne dijelimo stajalište prema kojem se starenje ocjenjuje samo s ekonomskog gledišta.

     Što se tiče starije populacije, izazov je zajamčiti odgovarajuće mirovine koje ljudima koji napuštaju svijet rada omogućuju dostojanstven život. Za FERPA-u je potrebno pokušati eliminirati siromaštvo među starijima uvođenjem europske minimalne mi­rovine. U tom se kontekstu posebna pažnja mora posvetiti stanju starijih žena koje su u većem riziku od siromaštva i isključenosti, jer uglavnom imaju niže mirovine od muškaraca i posljednjih godina života češće žive u samoći i socijalnoj isključenosti.

     Problemu starenja neće se naći rješenje ako se samo razmišlja o održivosti mirovinskih sustava i pokušajem blokiranja revalorizacije mirovina te podizanjem dobi za odlazak u mirovinu.

Za potpunu revalorizaciju mirovina

     Zaključno, kakvo je vaše mišljenje o Akcijskom planu za provedbu Europskog stupa socijalnih prava i koja je FER-PA-ina inicijativa?

     Europski stup usvojen je 2017. godine i dao nam je pozitivna očekivanja za stvaranje socijalnije i inkluzivnije Europe, ali tada godinama nije učinjeno ništa da se to dogodi. Akcijski plan za Europski stup socijalnih prava, objavljen u ožujku 2021. godine, predstavlja prvi korak za njegovu provedbu. Ovaj Akcijski plan može pružiti rješenja u smislu solidarnosti i jednakosti, baveći se socijalnim i ekonomskim izazovima, stavljajući rad u središte akcije, uz dobro zapošljavanje, primjerene mirovine i dobrobit za sve europske građane bilo koje dobi.

     Socijalni summit održan u Portu u Portugalu predstavljao je daljnji korak naprijed za provedbu 20 načela sadržanih u Stupu socijalnih prava. Sada je vrijeme da prijeđemo s riječi na djela. FERPA i s njom povezane organizacije žele biti protagonisti u Europi i u pojedinim zemljama glede primjene stupa i planova oporavka i otpornosti. Želimo biti uključeni, zajedno sa svim ostalim sindikatima i ETUC.

     Ponavljamo i ponovit ćemo da se s demografskim starenjem moramo boriti protiv inzistiranja na politikama proračunskog pariteta i odbacivanjem argumenata onih koji tvrde da starenje ljudi predstavlja samo ekonomski trošak. Kako bi se starijim osobama zajamčio dostojanstven život, potrebne su odgovarajuće mirovine s njihovom cjelovitom ponovnom revalorizacijom povezanom s troškovima života.

Mirovine nisu teret i trošak

     Uvjereni smo da je za stabilnost sustava ekonomskog i socijalnog osiguranja, a s njim i sigurne i primjerene mirovine danas i sutra, neophodno osigurati da svi, počevši od žena i mladih, imaju sigurne i kvalitetne oblike zapošljavanja. Zahtijevamo tran-sparentnost plaća kako bismo smanjili rodnu razliku u plaćama. Danas su postojeće razlike značile da su ženske mirovine niže od muških i to čak prosječno 30 posto u zemljama EU. Iz tog razloga potrebno je da mirovine koje trenutno primaju žene dobiju, uz revalorizaciju, daljnje priznavanje i kompenzaciju elemenata koji uzimaju u obzir i razloge koji su doveli do takve razlike.

     Mirovine se, ponavljam, ne smiju smatrati samo teretom i troškom. Mirovine su pravo građana koji su u radnom vijeku uplaćivali zakonske doprinose.

     Na kraju, FERPA dijeli zahtjev ETUC-a za uvođenje modela europske minimalne plaće. Međutim, kao što sam već rekao, potrebno je osmisliti i model europske minimalne mirovine, dati dostojanstvo starijoj populaciji i boriti se protiv siromaštva konkretnim činjenicama.

     Mi smo za pakt između generacija za zajedničko suočavanje sa zajedničkom budućnošću. Samo sjajni savez između mladih i starih može osigurati održivu budućnost u znak solidarnosti sa svim europskim građanima.

Jasna A. Petrović